Gruntovnica je odgovorna za vlasničke podatke

Ako je ZK ažuran, onda ne štima nešto u Katastru. Koji dio ti nije "ažuran"? Za promjenu vlasništva ZK odjel šalje nalog katastru po službenoj dužnosti, pa to zna potrajati.
Ako se radi o opisu čestice, onda ide u suprotnomu smjeru - katastru predaješ elaborat, a oni obavještavaju ZK.

Upisane osobe u posjedovnici nisu usklađene s podacima u ZK. Ali ako je tako kako kažeš, onda očito katastar radi odvojeno, ZK odjel je svoje odradio, a ovi...budu.

I ja bio u katastru danas radi usklađivanja.
I koliko god puta se već time bavio, nikako shvatit apsurd katastra koji opće nije bitan za vlasništvo nekretnine, pošto pojam vlasništva tamo ne postoji ,nego pojam posjedovanja, a opet, ako nisu usklađeni podaci vlasnika i posjednika-ne možeš neke procese riješiti.

Katastar i Gruntovnica uopće nisu povezani što je apsurd za sebe. Zato su podaci u njemu netočni i stari.
Kod nas se radi nova izmjera k.o. Podaci na pozivima Katastra za rasprave su iz 2009.g. kada se radilo avionsko snimanje te k.o.

Da, al najgore je što to usklađivanje bi trebali napraviti oni i mogu doslovno s par klikova, jer ionako imaju uvid i u ZK.
Al ne, to sve moraš sam odradit ako si želiš srediti neku nekretninu

Sada su povezani u smislu da kad radiš izmjeru/elaborat (koji predaješ katastru) oni to po službenoj dužnosti automatski dojavljuju gruntovnici i mijenja se opis nekretnine, a vrijedi i obratno, kad kupiš nekretninu i prepišeš je na sebe u gruntovnici oni šalju o tome obavijest katastru i tamo se posjedovnica rješava automatski (ali traje neko vrijeme, tipa tjedana). Međutim, mijenja se samo taj podatak, ne usklađuje se sve. Ako je u katastru jedan opis nekretnine, a u gruntovnici drugi, kod prodaje mijenja se samo vlasnik u katastru, ne i "opis".
Isto i kad u policiji promijeniš prebivalište, ta se promjena sada automatski prenosi na katastar i gruntovnicu pod uvjetom da u nekretninama imaš upisan OIB.

Da, danas mi je stiglo i rjesenje sa ZK odjela i stoji da su isto dostavili i katastru (i poreznoj, naravno). Dat cu im neko vrijeme, a onda cu ih nazvati jer mi treba ispravna posjednovnica. Ta nasa birokracija je zbilja cudo.

Trenutno si znači samo vlasnik, ali nisi i posjednik ccc...

a situacija u HR je - posjednik > vlasnik :chears:

Mali offtopic da ne otvaram novu temu.

Mama i tata bi prebacili kucu na mene i sestru. Moze li se sve obaviti kod javnog biljeznika i onda dalje negdje ili?

Da, kod bilježnika sve.
To ide darovnim ugovorom pa ne plaćaš porez

isti slucaj kod mene, stari mi je nepokretan, dal mogu u gruntovnici na njegov oib izvuc sve nekretrnine i zemlju koju misli darovat?

Gruntovnica može tražiti po OIB-u, ali ako se na ZK ulošcima ništa nije radilo (elaborat, promjena podataka, promjena vlasništva) nakon 2009 kada je uveden, tamo nije upisan OIB osim ako niste tražili upis.

Katastar je i prije 2009. baratao JMBG-om pa sada ima OIB. Ulogiraš se na https://oss.uredjenazemlja.hr/ s OIB-om od starog i možeš pogledati što se sve vodi na njega u katastru i gruntovnici i onda temeljem tih podataka izvučeš popis čestica/PL-ova/ZK uložaka.

Prijavu u OSS odradite net bankarstvom ako ima, ako nema otvoriš mu ePoštu online, treba ti samo broj osobne.

U samu gruntovnicu se više za gotovo ništa ne ide, javni bilježnici odrađuju sve upise u gruntovnicu.

u darovnici OBAVEZNO dopisati za bilo koje nekretnine koje se mozda nadju u buducnosti da ti je otac vlasnik da i to daruje.
moze biti sitnica, ali to neki put stvara probleme jer se mogu javiti drugi nasljednici za neku random njivu nadjenu 10godina nakon potpisa darovnice i dolazi do sporova. a mozda bas HR gradi autocestu po njivi i vrijednost nije mala :)

vec smo sve dogovorili, brat i sestra, tak da cemo sve rjesit odma.

Za ministre se ima, za raju se nema

https://www.index.hr/vijesti/clanak/...u/2458280.aspx

kak nema, neznam nikog da nije dobio (od mojih poznanika) a da je predao urednu dokumentaciju

Ista stvar i kod mojih poznanika

Da se kladimo da subvencije nisu dobili svi koji su se javili i imali potrebnu dokumentaciju

također i kod mojih poznanika ista stvar.. i prijašnjih godina.
ne vidim problem, čovjek ima 44 godine i ima pravo dobiti APN kao i svi ostali.
Koliko ih je u prošlosti istu stvar napravilo samo se to ne zna.. nije prvi sigurno

klošar!

Svi koji su istražili i napravili sve kaj je trebalo, su dobili APN

Moze li neka preporuka kvartova/naselja u ZG na koje biste vi obratili pozornost prilikom kupovine stana? Dobra povezanost (tram,bus), neki ugodan park u blizini su mi prioritet.

Mi razmatramo kupovinu u OS ili ZG ali sve vise naginjemo na ovo drugo. Stan bih se uglavnom rentao pa mozda nekad jednom tamo uselimo ili netko od nasih.

Hvala unaprijed.

Onda Središće, park Bundek, povezanost tram. Brzo do Rotora i Jadranske avenije/obilaznice.

Jarun - puno zelenila. Nije baš blizu centra (min. 30 min tramvajem), ali su mu u blizini Zagrebačka avenija i Horvaćanska cesta.

Osijek zaobidi po trenutnim cijenama :baad:

Ne znam jesam li dobro shvatio...

Na primjer - stan na Njuškalu košta 200k, toliko agent traži. Čovjek ponudi 20% manje, dakle 160k, agent pristane. Zatim dođe banka, procijeni na 145k, onda čovjek diže stambeni na 145k i nenamjenski na 15k?

ILI je procjena na 160k pa čovjek toliki stambeni diže, a ostatak do 190k-200k nenamjenski?

Da, tako nekako. Nekad banka ni ne da 100% od procjene, nego 90%.

Prodavac trazi 120k fixno. Banka procjeni na 100k, daju 90% od procjene, dobijes 90k.
30k sta fali ili imas ustedjeno, ili posudi ili uzmi nenamjenski


Nedavno je jedan stan procjenjen na 118k od strane banke, a prodao se za 135k. Tu u splitu. Ostatak sta fali su nekako skupili.

Dakle onaj moj drugi primjer je točan?

Tj, prodavač uvijek dobije cijenu blizu traženoj, samo je pitanje koliko kupac može dobiti stambenog kredita? (Ne zanima me toliko ovaj dio o procjeni banke, nego me zanima razlika cijene na Njuškalu i cijene koju na kraju prodavatelj UKUPNO dobije).

Ili još bolje, da ovako pitam - je li ovo što se naziva postignuta/prodajna/realizirana cijena (dakle ova koju spominje korisnik Vuco u postu gore da je 20% manja od tražene) ono što kupac UKUPNO plati, ili je to iznos stambenog kredita (uz koji može doći još love iz drugih izvora, bilo keša ili nenamjenskih kredita)?

--------

Ono što ja gledam je Zagreb, Prečko. Početkom godine (1.1. do 1.3.), bio je izračun na Redditu od cijena na Njuškalu, netko je radio scrape, kvadrat košta prosjek 2400. Trenutne cijene na Njuškalu su 2850 prosjek.
Zato pitam, da ih idem zvati u nadi da ću dobiti za 2500 recimo, ili da se ne trudim uopće.

Prodavač dobije koliko želi za stan ako se stan proda. Prodavač može staviti i 2 milijona eura stan, neće to dobiti, ali to je njegova cijena i njegovu cijenu nitko ne može spuustiti osim njega samog.

Ako se radi o APN-u, onda da, procjena je ono koliko ćeš dobiti. Netko cijeni stan 200k, banka procjeni da stan ne vrijedi više od 150k. Toliko ćeš dobiti. S tim, uzmi u obzir da apn ide do 100k eur, sve iznad toga ide normalan stambeni, bez apn-a.

Ne trudi se uopće oko 2500EUR. Takve su cijene, ako ti to ne možeš platiti, netko može.

Netko ima strica, ušteđevinu, keš ili drugog procjenitelja npr.

Moraš shvatiti, cijena kvadrata nije definirana od strane banke, nego od strane vlasnika nekretnine. Može biti i 5000EUR, ako ON to želi.

I npr. takav stan košta 500k EUR. Dođe procjenitelj, kaže, ne, taj stan vrijedi 150k EUR. To znači da taj stan i dalje košta 500k, no ti moraš "doštukat" 350k EUR, ne stambenim kreditom.

Ne možeš ti doći investitoru i reći da stan ne vrijedi xy novaca i da ti želiš za manje... Tj. možeš, samo će te poslati u rodno mjesto. :D Pravnu osnovu, nemaš za to. Kvadrat je toliko koliko je jer je netko tako odlučio.

Mene samo zanimaju statistike, kužiš me?

Dakle razlika u traženoj i realiziranoj cijeni, a pod realiziranoj mislim na ukupnu cijenu.

Puno članaka i statistika govori o tome da su razlike dosta velike, samo ne znam misle li na iznos stambenog kredita ili na ukupni prodajni iznos.

Razlika mora postojati, zanima me kolika je, da se znam što bolje cjenkati.

(Možda je dobro i napomenuti da gledam starogradnje i to preko agencija koje sigurno stave paprenije cijene nego kad vlasnici prodaju.)

Neki linkovi:

https://www.burza-nekretnina.com/statistike#real_cijene

Tako, kada je primjerice riječ o stanovima, podaci Burze nekretnina za 2021. godinu pokazuju da je tražena cijena kvadrata stana u Hrvatskoj iznosila 2.197 eura, a postignuta cijena 1.731 euro.

A što ti imaš od statistike točno i zašto te to zanima?

Evo na primjer:

Bio sam nekidan s jednom agenticom, nudio sam 110k za stan koji je tražila 120k i prihvatila bi. Na kraju sam ipak odustao iz xy razloga. Ista ta agenticastavlja za par dana cijenu od 110, sa 120, na oglas. Također, za ISTI taj stan na Njuškalu preko druge agencije cijena stoji 130k.

Kažeš cijena je ono što prodavač definira... Ok, koja na kraju, 110, 120 ili 130? :fiju:

TAKOĐER, tih 110k za 50 kvadrata ispada koliko, 1200 (2200, ispravak) po kvadratu? A neki stanovi u istoj zgradi, jednake kvadrature, samo malo bolje sređeni, koštaju 1800 (2800, ispravak) po kvadratu na Njuškalu. Tko je tu lud? Imaš takvih X primjera gdje isti stan malo košta jednu cifru, pa objave APN nakon čega košta 15% više.

Cijena stana NIJE ono što prodavač definira, nego ono što na kraju bude.

Ne, cijena stana je i dalje ono što prodavač definira, bila to manja ili veća od one koja piše, UVIJEK je do prodavača (ili eventualno agencije ako se tako dogovorila).

To što si ti smanjio cijenu stana opet ovisi isključivo o prodavaču i je li on spreman pristati na to, nikakva statistika tu ne pomaže.

To što si ti dobio stan za 110k koji je cijenjen 120k, je samo ono što prodavač sprema uzeti od tebe.

Na tebi je da tražiš dalje i nađeš nešto što ti odgovara i koliko se pogodiš. Ne postoji definirana cjena ispod haube da bude univerzalna, netko želi 1200, netko 2200.

I to što je cijena pala je samo pokazatelj da se stan ne može prodati određeno vrijeme, tako da realna cijena, prodajna cijena i željena cijena su različite stvari, no na kraju SVE ovisi o prodavaču.

Na kraju bude ono što prodavač želi i kako on želi.

I btw. ako je stan 50 kvadrata, i košta 110k, to je 2200 kvadrat, ne 1200. :)

Btw kako banka procijeni vrijednost, pretpostavljam da ide po stavkama a info koji nisu javno dostupni?

Pa meni su vani izašli procjenitelji i u suradnji s investitorom prošli kroz zgradu i po stavkama s ugovora.

Tinmar3 previše kompliciraš.

Do prodavača je hoće li on reći cijena je 120k i ni makac, ili će ti spustiti za 10k na 110k.

Statistiku za to nećeš naći, jer je previše individualno.
-koliko brzo prodavaču treba novac
-lokacija, mirkolokacija
-kat,lift,krov,fasada
-unutarnje uređenje, namještaj ostaje/ide ća
-sentimentalna vrijednost
-kredit ili gotovina
-još XYZ faktora.

Na tebi ja da odeš i pitaš, zoveš i pitaš, ponudiš i dobiješ odgovor.

Iz primjera mene i ljudi koje znam, jedan stan je spusten 2k, jedan 5k, jos jedan 5k, jedan 10k, a jedan je bia fixno ni makac. I sve je realizirano, kupljeno.

Ti u kupovinu tih stanova na Prečkom računaj da je kvadrat 2850, i onda ajde redom i nudi 2500-2600, i vidi. Ako te svi odbiju onda je cijena 2850 jer ti on ne mora prodati za manje. Ako neko prihvati, zbog gore navedenih xyz faktora, kupi.
Nema tu neke filozofije, ponuda/potražnja, kapitalizam.


@pci Banka radi procjenu na temelju postignutih kupoprodajnih cijena okolnih sličnih nekretnina, prema podacima iz porezne uprave, koja dobiva ugovore od javnih biljeznika, a ovlašteni procjenitelji imaju pristup toj bazi podataka. Radi se prosječna cijena po kv u tom kvartu, i onda cima gore/dole ovisno o kvadraturi, katu,uređenju,stanju zgrade,godištu itd itd itd
S tim da su procjenitelji svjesni da se kod starogradnje, tj sve sta se prodaje van sustava PDVa uglavnom pišu manje vrijednosti na ugovore koji se ovjeravaju u JB, možda 10-20-30% manje,pa uzimaju i to na um.

Recimo da su 2 nekretnine koje 2 brata jednako suvlasnički dijele, svaki pola jedne i pola druge,
kako bi se sad izvelo da se prebaci na svakog brata dio nekretnine da bude svaka nekretnina 1/1?
i što ako je jedna skuplja od druge kako bi se izvela "isplata"

Vjerojatno moramo kod odvjetnika da složi neki ugovor, koliko to može koštati i što je tu bitno sve, kako bi to izgledalo,

i najbinije pitanje, onda još svaki mora platit porez na polovicu nekretnine iako se prebacuje među braćom? Koliko poreza, 3%, onda svaki plaća "samo" porez na tu suvlasničku polovicu nekretnine koja se prebacuje na njega i po kojoj vrijednosti se određuje taj porez, postoji neka "kataloška vrijednost" ili mora izaći procjenitelj? Mora li tu biti i energetski certifikat?

Pribacite 1/2 svaki na oca/mater. Onda otac/mater pribace 1/2 vama.
Darovni ugovor sve, u JB, i nema poreza.
Isplata brat plati bratu na ruke/na račun, kako god.



Ako ne želite petljat mater/oca onda plaćate 3% vrijednosti. Ako je darovni ugovor, porezna će izračunati po svojim tablicama tj bazi podataka vrijednost te 1/2 i od toga 3%.
I onda opet 1/2 - 3% za drugu kuću.