Ipak je točna gornja teorija da bolji hladnjak manje grije sobu, hladniji CPU ima veći otpor, s time manje troši tj. manje grije sobu :D

Ahahahahaha, koji fail od izjave!!!
:roller:
Ako to nije jasno, skokni do rudjera u zagrebu, rado cu ti objasniti fail. Taman imamo slican projekt sa granitnom plocom

Pa objasni ti ako si ruđer:kafa:
Šta je fail? Pa ja se kladim da neće nikad zagrijat sobu, ako se konstantno hladi s LN2:D

Naravno da neće zagrijati sobu sve dok ln2 toplinu apsorbira na sebe.
To nema veze sa otpuštanjem topline u prostoriju kod zračnih hlađenja.

Ima već godina od kad sam položio termodinamiku ali u kratko to je to.

Enegija se ne može stvoriti niti uništiti - već samo pretvoriti, i to ne sa 100% učinkom.

Ups... kad sam se zezao da se AMD kupuje pred zimu nisam niti mislio da će ovo otići u ovom smjeru :stoopid:

Sada malo duže objašnjenje - električna energija dođe kroz utičnicu u napajanju se oko 20-30% pretvori u toplinsku, a ostatak završi u komponentama među kojima su najproždrljiviji nekoć bili diskovi, a danas su grafičke kartice i procesori koje treba ohladiti.

Proizvođači za svoje procesore definiraju TDP (Thermal design Power) ili u prijevodu podatak o maksimalnoj toplinskoj snazi koju treba odvesti s procesora. Uzmimo Celeron G530 ima TDP 65W, ali u praksi je to znatno manje. TDP se koristi za dimenzioniranje hlađenja procesora i računala.
Procesori u prijenosnicima i low-power rješenjima su gotovo isti oni u desktopima, ali su drugačije podešeni tj. nešto nižeg takta.

Da ne ulazim detaljno u OC poznato je da za stabilan rad na većoj frekvenciji procesora treba podići napon istog.

Snaga procesora je:
- linearno proporcionalna s frekvencijom procesora,
- proporcionalna s kvadratom napona procesora.
Dodatno zagrijavanje CPU zbog veće radne temperature može se zanemariti.

U biti isti procesori su:
Celeron 877 ima 1,4 GHz i TDP 17W,
G530T ima 2GHz i TDP 35W,
G530 2,4 GHz i TDP 65W.

Hladnjaci imaju karakteristiku W/°C (ili K/W) koja samo pokazuje koliko će se procesor odgovarajuće snage (a i hladnjak) zagrijati u odnosu na okolinu (tj. kućište računala). Nekoć su hladnjaci bili isključivo pasivni, ali se ugradnjom ventilatora višestruko povećava odvođenje temperature s procesora. Bolji hladnjaci imaju veće jezgre, ali i ventilatore. Što je veće strujanje zraka to je bolje hlađenje, ali i buka.

Zanemarujemo npr. i to što je veći ventilator i brže se vrti to više troši struje i tako se više zagrijava komp odnosno soba.

Uzmemo li u obzir činjenicu da regulacija temeperature proca i MBO upravlja brzinom vrtnje ventilatora proca i kućišta... nikada nećemo ništa konstruktivno zaključiti...
:-)

Hm, ipak nije zanemariv utjecaj temperature na potrošnju procesora... Naletio na čini mi se prilično dobar test na i7 2600K i iznenađujuće rezultate... Sad nitko ne može garantirati da je ista stvar i sa AMD-om, ali bar za intel smo sigurni :)

mozda sam zapravo i imao pravo dakle :). ok, ne izravno onako kako sam mislio, jer se tu u ovome testiranju spominju svakojake stvari i formule nad kojima ja mogu samo plakati, ali cini se da jest - sa porastom temperature raste i potrosnja procesora/racunala.


meni ako se bas bude dalo to napravim sutra sa jednom 754 kanticom koju imam sa strane. imam mjerac koji ocitava struju iz gradske mreze, ako se poveca za 5W, to ce biti vise nego dovoljno da si dokazem. napon procesora ce biti fiksan, mjerenje sa hladnjakom i nekako samo napraviti da temp ode fest gore, pod full loadom. bit ce zanimljivo :).

Ako me sječanje još služi, AMD socket 754 desktop procesori imaju fiksirani množitelj, te im se stoga takt za razliku od novijih procova ne mijenja ovisno o opterećenju. Bez obzira na to mijenjati će se potrošnja procesora ovisno o opterećenju istog. Ako ne kompu imaš XP instaliraj si SpeedswitchXP, pa se onda igraj. Pravo testiranje bi bilo da u kompu kratkotrajno isključiš ventilator na procesoru ili neovisno o mjerenju kompa ubaciš unutra grijalicu od 60-100W (žarulju) uz isto opterećenje procesora. Problem mogu predstavljati ventilatori na procu i kućištu koji bi trebali raditi brže što je toplije, a time i trošiti više struje tako da ne treba donositi brzoplete zaključke.

Usporedbe radi kada sam promijenio Athlon XP 2500+ za Celeron G530 potrošnja cijelog desktopa računala mi se gotovo prepolovila.

znam za mnozitelj da ne ide nikuda, cpu radi na koliko radi :).

ne znam, ja sam to zamislio drugacije. necu dirati nista, prvo testiranje pod 100% opterecenja sa tipa everestom, i izmjeriti potrosnju uz stock hladnjak sa ventilatorom koji se vrti. isto to napraviti sa istim programom, ali samo iskopcati ventilator. i pojma nemam, pustiti procesor do 80 recimo stupnjeva, pa skicnuti mjerac. najjednostavnije i najbrze, ista konfa sa istim opterecenjem, samo razlika u temperaturi.

S 754 procovi podržavaju CnQ, imo sam jednog i na idlu je radio na 800 Mhz a pri full opterečenju na 1800Mhz, mislim da se množitelj mjenjo između 4 i 9, proc je bio Athlon 64

C&Q je funkcija za hladenje, tj brzina ventilatora je ovisna o temperaturi procesora. no, tako svejedno kada cu ga zakucati na 100%, nema sanse da ako i ima varijabilan clock, da nece biti na icemu drugome osim na 2GHz ;).

upravo se pendzeri instaliraju, negdje za sat-dva vremena bi mogli biti rezultati. ako mi ne bude kakvih popratnih problema.........

namjerno je dupli post, jer sam maloprije zavrsio testiranje.

dakle, konfa je:

ASrock K8Upgrade-NF3
AMD Athlon 3000+ socket 754
2x256MB PC2100
Seagate ST340823A 40GB
Lite-On iHAP122-8
Forton 250W


mjerena je snaga koja se uzima iz gradske mreze, dakle na bazi cijele konfiguracije rezultati su sljedeci:

- bez opterecenja, idle, konfa uzima ravno 60W iz gradske mreze.
- konfa sa procesorom na 100% (Aida64, test stabilnosti sustava) nakon 5 minuta bez prekida trosi konstantno 98W. CPU temp je sa 32°C dosla na 41°C, i tu je stala, u tri minute se nije pomaknula gore niti dolje. ventilator se vrtio na 3184 RPM-a.

nakon toga sam dopustio da se temperatura procesora spusti na 35°C. iskopcao ventilator sa hladnjaka procesora, i opet pokrenuo Aida64 test stabilnosti sustava. rezultati su sljedeci:

- na 50°C CPU-a racunalo vuce 99W, trebalo je 2.01 minutu da dode do te temperature.
- na 60°C CPU-a racunalo vuce 102W, trebalo je 3.55 minute.
- na 70°C CPU-a racunalo vuce 105W, 5.02 minute od pocetka.
- na 80°C CPU-a racunalo vuce 110W, trebalo je 6.26 minute do ove temperature.
- na 85°C CPU-a racunalo vuce 113W, nakon 7.14 minute.

ovdje sam stao jer nisam htio preko 85°C, spojio ventilator koji je zavristao na 5000 i nesto RPM-a :). i ugasio testiranje, kako je temperatura procesora padala, tako je padala i potrosnja na mjeracu.


dakle, ocito je i ne treba mi nikakva formula da bi mi dokazala kako niza temperatura utjece na samu potrosnju racunala. ok, mozda je razlika izmedu 25 i 40°C CPU-a jako jako mala ili nepostojeca, ali izmedu 40°C i 60°C vec ima razlike. mozda cak i izmedu 30 i 60°C, no nemam nikakav aftermarket hladnjak za 754 socket.


komentari?

Korisna informacija, hvala na trudu.

Jao joj. Baš imate vremena za zajebanciju u životu, a ovo je već sto puta prežvakana tema.

Naravno da se povećava potrošnja jer je s porastom temperature "curenje" struje kroz izolator i u tranzistoru izraženije.

Samo se igraj sa procesorom pa ces ga spaliti :)

pojma ja nemam, tu su se spominjali poluvodici, pa povecanjem temperature njihove bolje karakteristike, pa ovo-ono da ne utjece temperatura. ali osobno mislim da je sve to povezano, jer procesor sa boljim hladnjakom ce raditi na nizoj temperaturi, nego sa losijim hladnjakom. da ce biti isto generiranje topline takoder ne vjerujem, da neka minimalna vrijednost je obavezna i neizbjezna - to je cinjenica.

ali ne prihvacam cinjenicu kako boljim hladnjakom (tipa mugen) i komadicem lima sa 6cm ventilatorcicem se generira jednaka kolicina topline. iz cistog razloga jer sa mugenom je moguce "drzati" procesor manje toplim, tj sam hladnjak preko baze prenosi/ne dozvoljava procesoru grijanje kao neko sranje. jest da nema veze toliko sa samim clankom i u to ime se ispricavam, ali je krenulo daleko prije od ovoga danas..........

btw, pa nisam lud drzati procesor tjednima na onih 85°C :). dotakao tu cifru i to je to, spojio vent i ode dolje temp.

ti brkaš korisnost/efikasnost procesora/hladnjaka sa količinom topline koju procesor generira i koja je konstantna (o čemu je ovdje bilo riječ a neki su krivo "shvatili" tj. nije im jasno o čemu se priča)

teoretski ce soba biti toplija sa boljim hladnjakom jer on brze ponavljam brze prenosi toplinu u sobu i samim tim se soba ne stigne ohladiti ovisno o izolaciji koju imas.
Zato radijatori imaju vecu povrsinu da sto brze isporuce energiju u prostoriju koju griju,znaci manji radijator manje povrsine i snage 1 kw i veci radijator snage 1kw isporucuju jednaku kolicinu energije u sobu samo sto onaj veci to radi brze pa je temperatura zraka veca jer svaki prostor gubi toplinu razlicitom brzinom ovisno o izolaciji.
Znaci bolji hladnjak brze odvodi toplinu s proca ,procesor je hladniji a soba toplija,iako u uvjetima potpune izolacije sobe oba dva hladnjaka bi jednako ugrijala sobu.:D

A zašto ne? I tako je dosadno ovdje. :D

ali meni nije osobno nesto jasno, opet. jer koliko vidim, prakticki svi ponavljate da je jednaka toplina koja se otpusta u okolinu, ali ovisno o kvaliteti hladnjaka se ta toplina efikasnije prenosi preko hladnjaka sa procesora, itd.


e sad, ono sto meni nije jasno je upravo ta kolicina topline, vrijednost temperature samog procesora, koja nije konstantna. ona ovisi o vise stvari, medu njima i o samom hladnjaku. tj, da li losi hladnjak moze/ima sposobnost hladiti procesor jednako kao neki uber dobar hladnjak? da li procesor radi na vecoj temperaturi sa losim hladnjakom, core i slicno? da li kod velikih opterecenja ta temperatura ima puno strmiji uzlet kod losijeg hladnjaka, nego kod boljega?


sve 5, ja se slazem da hladnjaci prenose temperaturu sa procesora (zapravo IHS-a) i tu temperaturu otpustaju u okolinu, i slazem se da minimalna toplina mora postojati. no ono sto meni nikako nije jasno je da uber hladnjak ne sudjeluje u samom hladenju procesora, tj da on samo sluzi u prijenosu topline X vrijednosti sa IHS-a procesora na sam hladnjak. zar ne vrijedi jednako, tj da toplina manje vrijednosti (zapravo vrijednosti temperature okoline) hladnjaka se prenosi na sam IHS procesora, i samim time mu spusta temperaturu procesora? sto automatski znaci manja temperatura procesora, tj manja kolicina topline koja se otpusta u okolinu, jer je jednostavno - manja kolicina generirane topline sa boljim hladnjakom?


ja bi se u svakom slucaju slozio da je rijec o konstantnom izvoru, tj o necemu (procesor) sto generira uvijek jednaku kolicinu topline. ali to procesor nije :). stoga mi i dalje nije jasno, nisam nikada slusao termodinamiku, tko jest i kuzi tematiku i da mu se - zamolio bi objasnjenje :beer:.

prvo se moraš složiti sam sa sobom da li pričaš o temperaturi ili pričaš o toplini, jer dvoje nikako nisu sinonimi. vidim da u ih u postovima često izmjenjuješ kao da se radi o istome.

Evo čitan ovaj topic i već odavno ni riječi o Piledriver-u, zar on nije tema ovog topica.:stoopid:

Burko, hvala ti za testiranje. Sada bi nekima neke stvari trebale biti jasnije.
Većina forumaša krivo pretpostavlja da je soba zatvoren sustav. Energija se ne može stvoriti niti uništiti, ali računalo može povući više električne energije iz mreže.
Potpuno je normalno/logično/jasno da hladniji procesor disipira manje topline i uzrokuje manju "potrošnju" el. energije. Kada bi procesor "trošio" jednaku količinu energije neovisno o temperaturi, bilo bi točno da se soba zagrijava uvijek jednako. U ovom to slučaju nije istina (soba nije zatvoren sustav), ali ipak vrijede zakoni termodinamike.
Kada bi računalo bilo limitirano na određenu snagu, hladnjak i temperatura procesora ne bi imali promjenjivog utjecaja na zagrijavanje sobe. Tada računalo ne bi moglo "trošiti" više el. energije i ne bi moglo disipirati više topline u određenom vremenskom intervalu. Moglo bi samo brže ili sporije zagrijati sobu, ali nakon nekog vremena bi se sustav stabilizirao, neovisno o vrsti hladnjaka. Ni tada sustav ne bi bio zatvoren, ali barem bi imao konstantni priljev energije iz mreže i konstantan odljev topline u zrak/sobu/kuću/ulicu...

:wtf2:

što se tiče Burkova testiranja:
A heat sink is not a device with the "magical ability to absorb heat like a sponge and send it off to a parallel universe".

procesor proizvodi a ne disipira toplinsku energiju

ja sam isao na potrosnju, da li utjece temperatura procesora na samu potrosnju. da, logicno jest, ali unazad je bilo rijeci da i ne bas :).

plus:
i ja se apsolutno slazem sa ovim. no nije mi jasno kako moze procesor proizvoditi jednaku toplinsku energiju sa srot hladnjakom i hladnjakom tipa mugen?
jer kao sto rekoh, zar se mugenom ne dobiva jednostavno manje grijanje procesora, manja toplina stvorena od procesora? samim time i manja kolicina topline "ispustena" u okolinu?

naravno, zbog disipacije korisne energije

manje grijanje procesora ne podrazumijeva manje stvorene topline, stvorene od strane procesora

zamisli da si još na svome testu upotrijebio LN2
- dal bi procesor proizveo manje toplinske energije ili bi jednostavno brže odvodio tu toplinsku energiju u "atmosferu" a rezultat bi bio puno manja temperatura procesora u odnosu na korišteni kuler?
- dal bi potrošnja zbog toga bila manja? vrlo vjerojatno bi, ali neznačajno u odnosu na kuler koji si koristio u svome testu

pitanje je:
dal je (brže) odvedena toplina s boljim kulerom+toplina nastala zbog disipacije korisne en == (sporije) odvedenoj toplini s lošijim kulerom+toplina nastala zbog disipacije korisne en?
sumnjam da će se itko pozabaviti ovime na forumu, ali ja bih rekao da su u (ne)ekstremnim uvjetima ukupne topline s boljim tj. lošijim kulerom približno jednaki

da, ok. ali da li je jednaka toplina generirana pri jezgri koja radi na 25°C, ili na 45°C? a direkno ta temperatura, na istoj platformi, ovisi o hladnjaku. grijesim li?

mislim, ne kuzim kako jedna te ista toplina moze biti izbacena sa procesora upotrebom loseg i odlicnog hladnjaka, ako jedan (recimo gore sto sam vec napisao) drzi procesor/jezgru na 25, drugi na 45°C, pri istom opterecenju?

onda uzmimo jos opterecenje, sto obavezno rezultira vecim porasrom postotka temperature kod losijeg hladnjaka krenuvsi od pocetke, kako se moze oslobadati/generirati jednaka kolicina topline? jednostavno ne razumijem i jos mi nitko nije objasnio tako da razumijem :). nije trolanje uopce ako se tko pita, jednostavno ne kuzim posto pricamo o "generatoru" nekonstantne vrijednosti topline i (ocito) jednakoj kolicini topline koja se bez obzira na kvalitetu hladnjaka otpusta u okolinu......... pa koji vrag onda imam(0) aftermarket hladnjake?


sad sam opet par puta ovo procitao, i da, mene isto ovo zanima :). isto me zanima da li sam hladnjak moze i da li utjece na smanjenje temperature na kojoj procesor radi, ili hladnjak radi strikno kao prijenosnik temperature sa IHS-a? to sam vec pitao, jer mi je logicno da upravo hladnjak sprecava stvaranje temperature procesora sa svojim svojstvom velicine, pajpova, ventilatora (dva) itd itd.......

i da li je u ikakvom odnosu generirana toplina procesora i temperatura na kojoj procesor radi? da li je toplina konstantna (i sto sam onda promasio ceo fudbal), ili se smanjenjem/povisenjem temperature utjece i na kolicinu topline koju CPU generira?

Malo si prouči fiziku. Svako tijelo, stupnja zagrijanosti višeg od okoline, disipira toplinu. Hladnjak samo ubrzava/potpomaže proces disipacije.

jebiga, ja se ovako ubacujem, bilo kome samo da dobijem odgovor :).

ok, disipira. ali da li taj hladnjak pomaze odrzati manju disipaciju, tj s obzirom da je boljim hladnjakom dobivena manja temperatura procesora?

http://en.wikipedia.org/wiki/Heat_sink

Ako gledaš nevodeno hlađenje:
- metalni dio je veliki termalni kondenzator - zato je veličina uz mehanička svojstva vrlo bitna i mora biti rešetkast radi "bržeg hlađenja" cijele plohe pomoću ventilatora tj. zbog odvđenja topline

- procesor disipira dio korisne energije, iz tog disipiranog dijela energije se dobiva toplina, u ovom slučaju nepotrebni oblik energije (jedino ako se želiš grijati uz rač :D)
- "hladnjak i zakoni fizike disipiraju toplinu u atmosferu"

Sviđa mi se tema, iako nema nikakve veze sa procesorom fakat je zanimljiva :)

ako sam ovo dobro skuzio i kako je to preradeno u mojoj glavi:

svaki hladnjak prenosi toplinu preko sebe u okolinu. radilo se o pasivnom ili aktivnom, svejedno. sto je hladnjak (zadrzat cemo se za zracnim) bolji/kvalitetniji, to on ima sposobnost brze odvoditi toplinu sa IHS-a procesora, samim time je procesor hladniji? ili grijesim?

zapravo, ako jest ovo sve gore, da li temperatura procesora utjece na toplinu procesora? tj, da li procesor ima konstantnu disipaciju topline, ili ne? ako ne, da li je moguce dobiti manju dispaciju topline? ako da i to sa hladnjakom, onda nist' opet ne kuzim kako treba.............

Burko, pa sam si dokazao testom da hladniji proc manje "troši". Zbog toga manje odašilje/disipira i manje grije okolinu.

pa cijelo vrijeme cekam da to netko i potvrdi. jer iza na stranicama je napisano kako ce jednaka kolicina topline sa losim i sa kvalitetnim hladnjakom otici u sobu/atomsferu. sto mi nikako nije bilo jasno kako moze biti jednaka, jer sama temperatura nije jednaka..........

ako jest ovako kako kazes, to mi je logicno i nemam nista protiv toga.

Znaci Burko, vrijednosti koje si ti svojim mjerenjem dobio su takve, jer s porastom temperature procesora, unutar njega samoga raste otpor, zbog porasta otpora treba mu vise energije za izvrsavanje iste zadace.

Kad takvih oscilacija u potrošnji nema onda se radi o ovome dolje:

Recimo da imas nekakvu grijalicu od 100w doma, da na nju stavis stock cooler da ju hladi, ona ce i dalje trosti/grijat sa svojih 100w bez obzira kak je topla/vruca i cpu cooler topli/vruci. Znaci ona ce sa svojih 100w snage proizvodit neki XYZ toplinske energije. Sad radi fore na nju stavis nekakvog venomusa X i ta grijalica ce i dalje grijat/trosit 100w i proizvodit istu kolicinu topline. Bez obzira na velicinu kulera.

Procesor nije jednostavan omski otpor...
Ako ubacite u tražilicu "processor thermal model", dobit ćete između ostalog ovo.
Obzirom na to kako ova tema ima značajnu dubinu i slojevitost, moja preporuka vam je odustati od daljnje rasprave, jer ne možete postići ikakav konsenzus oko fizikalno valjanog zaključka NHF :D

1) Moram priznati da sam pogriješio pojednostavljenom pretpostavkom da procesor emitira istu količinu topline = potrošnja el. energije bio on hladan ili topao, što je i dokazano mjerenjem. Poznato je da se i bakru povećava otpor s temperaturom, a time i zagrijavanje (gubici) ovisno o temperaturi. Zbog toga će isti transformator HEP-a zimi na -10 °C imati manje gubitke nego ljeti kad se svi žele hladiti na +50 °C. S druge strane motor hladnog automobila će pri niskoj temperaturi imati veće trenje (potrošnju goriva = toplinsku energiju) nego kad postigne radnu temperaturu.

2) Ukoliko procesor gledamo kao crnu kutiju konstantne snage X Watt-a = U*I i na nju priključimo hladnjak da ju hladi ta crna kutija će uvijek proizvesti X Watta.
Ako je slab hladnjak temperatura crne kutije će biti viša, a ako imamo izvrsno hlađenje ista će biti niža.

3) Uzevši u obzir da bolje ohlađen procesor manje troši može se pretpostaviti da će s boljim hladnjakom ukupna potrošnja PC-a biti manja.

4) Kako uz bolji hladnjak obično dolazi i bolji (jači) ventilator, onda to i ne mora biti istina. Stavim li umjesto ventilatora na hladnjak svoj usisavač od 1500 W imati ću bolje hlađenje i manju potrošnju procesora, ali bi ukupno trošio više i zbog buke ne bi smio raditi noću na računalu od 22-6h (Odluka o kućnom redu u zgradi)...:goodnite:

Sve u svemu ja sam svoj stock CPU cooler spustio s 2000 na 1000 okr/min za nekoliko °C više i koji dB manje.

Da se vratimo na temu, mislim da je ponuđeni proc cijenom konkurentan Intel ponudi, ali ne uspijeva dohvatiti vrh ponude - I7. U odnosu na Intelov 22 nm proces veći 32 nm proces ima za posljedicu i nešto veće zagrijavanje samog procesora. U svakom slučaju napredak u odnosu na stariju AMD arhitekturu i to je dobro za nas kupce.

Vrlo jednostavan test je odrađen na Phenom x4 mašini kako bi se zaključila ova filozofska diskusija :)

Software: Prime95
Tvornički takt i napon

Vent na hladnjaku: @50% -> Temperatura: 55°C -> Potrošnja: 168W

Vent na hladnjaku: @100% -> Temperatura: 45°C -> Potrošnja: 158W

U mjerenje nije uračunata razlika u potrošnji ventilatora promjenom njegove brzine, koja iznosi nekakvih 2W. Znači govorimo o razlici od 12W.

Dodatno, u mjerenje nije uračunata niti efikasnost napajanja, koja bi, uz efikasnost korištenog napajanja od nekakvih 90%, dala konačnu razliku od 10.8W.

Procesor zbog svojih nesavršenosti pri većim temperaturama disipira veću toplinu, dok se pri manjim temperaturama nesavršenosti proizvodnog procesa i materijala manje primjećuju.

Teoretski gledano, uz trošilo/procesor (ili bilo koju materiju kroz koju prolazi struja) sa temperaturnim koeficijentom 0.0 (i bez curenja struje), učinkovitost samog hladnjaka nema učinak na konačnu temperaturu idealno termički izolirane testne prostorije. Efikasniiji hladnjak će brže zagrijati prostoriju (brži prijenos topline), ali konačna temperatura (za neki iznimno dug promatrani period) će biti identična.

Fizika nam govori da je energija neuništiva, te da samo prelazi iz jednog oblika u drugi. Dakle, ukoliko temperaturno idealan procesor proizvodi jednaku količinu toplinske energije (uz korištenje raznih hladnjaka), temperatura prostorije mora biti ista, jer bi se inače maksimalno efikasni hladnjak nazivao "uništavačem energije". Uništavanje energije u realnom svakodnevnom svijetu (bez korištenja nekih ekstremnih teorija), naravno, nije moguće.

Razlika u zagrijavanju prostorije, prilikom korištenja efikasnijeg hladnjaka, se javlja isključivo radi nesavršenosti u proizvodnom procesu (curenje struje u tranzistorima/izolatorima) i korištenim materijalima promatranog trošila.

Zaključak - procesor je taj koji uzrokuje razliku u temperaturi prostorije, a ne efikasnost hladnjaka, koji prije ili kasnije dovodi prostoriju na istu temperaturu, ako izvor topline koji hladimo posjeduje temperaturni koeficijent ravan 0, tj. ne mijenja svoja termalna svojstva i ne dolazi do curenja struje unutar tranzistora/izolatora.

Još jedan (jednostavniji) primjer su halogene žarulje u testeru napajanja koji trenutno koristim - prilikom "hladnog pokretanja", na djelić sekunde, ova trošila povuku višestruko više struje (i snage) od onih vrijednosti na koje su deklarirane (zbog iznimno niskog "hladnog" otpora). Kasnije, zagrijavanjem i pri konačnim radnim temperaturama, njihov otpor raste na njihovu nominalnu vrijednost (± par postotnih poena), upravo zbog njihovog nelinearno-pozitivnog temperaturnog koeficijenta.

Ovo je vrlo laički objašnjeno, ali se nadam da je poanta shvaćena :)

Draga nacijo počinje zima pa se nadam (predpostavljam) da većina vas doma ima centralno grijanje. Plinski bojler sa plamenikom koji zagrijava vodu, pa pumpa tjera zagrijanu vodu kroz bakrene (ili neke druge) cijevi, do aluminijskog radijatora. Koji ima određeni broj rebara na sebi ovisno o kvadraturi ili kubikaži prostorije koja se želi zagrijati. Pa mi recite ako imamo prostoriju od cca. 20 kvadrata da li ćemo je zagrijati brže ako imamo radijator od 20 rebara ili radijator od 10 rebara? Pa zato mislim da je isto tako i sa hladnjakom procesora, što je hladnjak veći sa više rebara to je veća površina hladnjaka preko koje će se toplina prenositi u okolinu. Ako je površina hladnjaka manja brže će se zagrijati i njegova temperatura biti će veća nego kod hladnjaka veće površine. I stoga smatram da će temperatura (zagrijavanje) na procesoru biti manja ako je hlađenje na procesoru bolje (skuplje). :fala: :respekt: