Ako zivis vise od 6 mjeseci godisnje u RH, placat ces razliku poreza da dodjes do naseg. Ovisno koliko mislis godisnje zaradjivat, pausalni/j.d.o.o. ti na kraju budu bezbolnije opcije od ovog kemijanja sa otvaranjem firmi vani ako tu zivis. Stvarno nije vise neka znanstvena fantastika, pogotovo za pausalni obrt.

Kak da ne. A lovu bi tu trošio.

Mani se čorava posla ako neznaš što radiš.

Sta ti znas di bi on lovu trosia i di zivi? Manite se vi komentatori corava posla i priskocite prepametne komentare ako ne mozete pomoc.


Sent from my iPhone using Tapatalk

Ne zivim, zato mi treba neka drzava koja ima moderniju birokraciju.

Estonija ti ima e-citizenship, neznam gdje si sada, pogledaj si imas li u blizini ambasadu koja ti omogucava uzet e-Estonsko drzavljanstvo. To je jedina stvar koju moras fizicki obavit, kasnije je sve online (otvaranje firmi, bankovnih racuna, prijave/placanje poreza etc.). Od sveg ponudjeno, njihov sustav je stvarno najbolje poslozen.

Edit:

https://e-resident.gov.ee/

Tu imas sav info, vidim da je malo izmjenjeno sad naspram kako je prije bilo. Prijavis se i predas sve informacije te platis fee, nakon review-a ako te prihvate, ides na lokaciju koju si odabrao (vjerovatno Estonska veleposlanstva u raznim drzavama) po svoj e-Estonia kit i dalje radi sta god zelis.

Javi u temu kako je proslo ako se odlucis na ovo.

Pojasniti ću svoj prethodni komentar za one koji su lijeni sami tražiti (a mogao sam i linkati, eli eto). Za one koji su lijeni i čitati, naglasiti ću neke od (meni) zanimljivijih detalja i ostaviti komentare u uglatim zagradama u kurzivu.

Napomena: meni su inače najzanimljiviji oni članci koji idu od f nadalje.

Razlog zašto sam početno ovo spomenuo je taj što se u Srbiji prošle godine počelo događati da freelancere rokaju "poreznim dugovanjem" retroaktivno 5 godina. Navodno je nekima došlo da moraju s kamatom platiti poreza preko 100% zarađenog iznosa. Čitanje ovog "pravilnika" mi je otvorilo oči (kao da nije bilo dovoljno očito) glede toga gdje živim. Aladrović kaže najbolje mjesto za život ikad.


PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/...20_01_1_4.html

Opća načela korištenja poreznih pogodnosti

Članak 32.a

(1) U skladu s člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg poreznog zakona i člankom 27.a Zakona za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada.

(2) Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao iz stavka 1. ovoga članka ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica:

1. načina kako je ugovoren posao,

2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao,

3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka.

(3) Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i ovoga Pravilnika.

(4) U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni. [a koliko ih treba biti ispunjeno?]

(5) Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla.

(6) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 3. članka 12.a Općeg poreznog zakona plaćeni doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju obveznih osiguranika.

(7) Za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem.

Pokretanje postupka utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.b

(1) U postupcima prema članku 32.a ovoga Pravilnika, Porezna uprava polazi od poreznih obveznika izvršitelja posla i uspoređuje:

– postoje li u poslovanju odstupanja od uobičajenog obilježja iskazanog izvora dohotka te

– postoje li odstupanja određenih poreznih obveznika u odnosu na porezne obveznike koji posluju u istoj ili sličnoj djelatnosti.

(2) Usporedbu podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava provodi na temelju svih dostupnih podataka iz poreznih evidencija te javno dostupnih podataka o poslovanju poreznih obveznika.

(3) Ovisno o podacima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Porezna uprava će pokrenuti postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada za određene porezne obveznike.

Članak 32.c

(1) Postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada sastoji se od prikupljanja činjenica bitnih za oporezivanje te provjere ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka, podaci se po potrebi mogu prikupiti ili usporediti s podacima isplatitelja primitka.

Utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje kod obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.d

Činjenicama bitnim za oporezivanje pojedinog poreznog obveznika posloprimca smatraju se podaci:

– o svim primicima koji se ostvaruju po pojedinom izvoru dohotka u određenom vremenskom razdoblju,

– polazeći od prethodne alineje, ostvaruju li se primici od nesamostalnog rada u istom vremenskom razdoblju s drugim izvorima dohotka,

– koja djelatnost se obavlja i koliko dugo,

– postoji li utvrđen plan poslovanja,

– na koji način se djeluje na tržištu,

– koji je uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa,

– broj poslovnih partnera,

– te ovisno o pojedinom slučaju ostale činjenice bitne za oporezivanje. [ostale? može li ikako ovo biti više općenito? Smatram da ne može]

Utvrđivanje ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.e

(1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

(2) Ispunjenje elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada utvrđivat će se u odnosu na određenog isplatitelja primitka.

Članak 32.f [tan-tan-tanaaaaaan!!11]

Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva):[dakle, PRIJE nego li je išta utvrđeno, dvije strane se deklarira POSLODAVCEM i POSLOPRIMCEM. To je isto kao da se čovjeku optuženom za silovanje na sudu obraćaju sa SILOVATELJ. Presumpcija nevinosti je misaon pojam ljudima koji su ovo smeće pisali]

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, [što ako se dio posla mora odraditi koristeću infraskturu/uređaje "poslodavca"?]

2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, [Pročitaš manual (ili neki dokument kojim "poslodavac" opisuje način rada) i odmah zadovoljavaš jedan od neodređenog broja kriterija kojim te se etiketira kao "posloprimca". Ovo je upravno dno dna koje nije vrijedno daljnjeg komentiranja]

3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, [Što ako uživo pokriva tržište u nekoj vremenskoj zoni? Ovo može pokriti sve od supporta do product managementa. Što je s rokovima? Što je s nekim određenim načinom rada koji "poslodavac" očekuje i naprosto mu je neophodan?]

4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca, [što ako "posloprimac" dogovara plaćanje po satu obaveljenog rada?]

5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla, [Pogriješio sam gore, ovo je dno dna. Kakvi su to "poslodavci" koje ne zanimiju rokovi, ne očekuju određenu kvalitetu rada ili nisu zainteresirani kako napreduje nešto što bi moglo biti 2 dana ili dvije godine udaljeno od dovršetka?]

6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca, [Što ako se mora ući u domenu? Što ako se koristi neka interna aplikacija? To je praktično dovoljno za triggeranje ovog "kriterija"?]

7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla. [Ovo praktično duplira stavak 2 odnosno djelomično stavak 3. I podjednako je debilno.

Članak 32.g

Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada:

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca, [Freelanceru se ne priznaju putni troškovi? REALLY?]

2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca, [Možda indirektno jer "posloprimac" dio zarade troši na svoju opremu? Što ako se koristi, recimo, predložak za komunikaciju kojeg je sastavio "poslodavac" jer se očekuje i potrebna je određena forma? Djelomično duplira stavak 6 prethodnog članka]

3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla, [Duplira stavak 6 prethodnog članka i čini da dodatno općenitim]

4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu, [što je sa IP vlasništvom općenito? Je li idiot koji je pisao ovo ikada potpisao NDA?]

5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima. [Ovo je, po meni, jedini razuman kriterij. S time da treba definirati "radzoblje" kao i "približno slično", ali opet je previše općenito. Što je s onima koji imaju dogovoren određen broj sati tjedno/mjesečno/u kojem god periodu?]

Članak 32.h

Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, [???]

2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad), [Freelancer se nema pravo dogovoriti da mu "posloprimac" plati godišnji odmor u sklopu nekog dugotrajnijeg projekta? Naravno da se ovo, kao i neke druge stvari mogu zamuljati i takvo plaćanje prikazati kao nešto drugo, ali to onda znači da se zbog nebuloza ide u muljanje]

3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, [???]

4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca, [???]

5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica, [Što je s ugovorom? Što ako posao nije obavljen? Što ako po raskidu poslovanja "posloprimac" mora vratiti neki komad opreme koji je bio nužan za obavljanje posla?]

6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu. [???]

Članak 32.i

Ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni [ma nemoj SRAT?], a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada.

Dakle, linkao si nesto staro 2 godine i napisao da je novo. I jos dramis. :D

Ti si isto neki bistrić. Možda neki osnovi tečaj ekonomije i financija nije naodmet :kafa:

Da se vratimo na temu Estonija/Karibi/Maldivi/Singapur/Pakao tako ne bitno. Ideja plaćam porez tamo a lovu trošim u Hrvatskoj/Austriji/Njemačkoj ne funkcionira sam tako. Možeš platiti porez na dobit tamo (i ostale drađbine koje se ne nazivaju porez), ali dodatni porez na dohodak plaćaš u državi gdje živiš/trošiš lovu i da porez na dohodak nije porez na dodatnu vrijednost.

Što značl "živiš/trošiš"? Miješaš kruške i lubenice. Zna se koji je kriterij za utvrđivanje rezidentnosti a ovisno o tome koliko se čovjek potrudi toliko će i trošiti (i na to plaćati poreza) ondje gdje živi. Moguće je veliki dio potrošnje odraditi u državi u kojoj se ne živi.

Moguće je odraditi veliki dio potrošnje u državi u kojoj se ne živi, ali to je čisto primjer slučajeva koji su veći dio godine na putu van države. Mi ovdje govorimo o slučaju, živim u RH, radim u RH za svoju privatnu firmu koja je u Estoniji i mislim da neću plaćati poreze ovdje. To tako ne ide.
​

Ako se dobro sjećam poreze plaćaš gdje imaš firmu otvorenu i gdje je sjedište firme, a razliku/poreze u osobnom dohotku plaćaš gdje imaš boravak duži od 6 mjeseci. Firma ima svoj OIB i odgovara državi gdje se obavlja djelatnost. Ako imaš firmu u Estoniji i obavljaš djelatnost u RH, i ovdje moraš prijaviti nekakvu podružnicu ,plaćat poreze ovdje i onda ostatak(dobit) ide u sjedište.
Treba sve dobro provjeriti kako ide

Tako je. Realno Estonija ima velike poreze, možeš kokošariti na malo i izjegavati porez na dohodak u RH te nikada biti siguran da porezna kad tad neće pitati otkud ti lova. U tom slučaju ne vidim smisao kad i kod nas postoje oblici koji su daleko povoljniji nego gore navedeni.

Ovo gore je bilo klasično lupanje gluposti bez istraživanja šta i kako, klasično naše poduzetništvo.

porez na dohodak

Estonia - flat tax 20%

hrvatska - 20% do 360.000,00 kn godišnje (do 30.000,00 kn mjesečno)

30% iznad 360.000,00 kn godišnje (iznad 30.000,00 kn
mjesečno)

Porez na dobit

Estonia - 0% za zadržanu dobit, 20% odnosno 14% za isplaćenu

Hrvatska - 18% za tvrtke s prihodom jednakim ili većim od 7.500.001,00 kuna, odnosno 10% za tvrtke čiji je prihod do 7.500.000,00 kuna za zadržanu dobit + 10% za isplaćenu dobit + prirez

Porez na dodanu vrijednost

Estonia - opća stopa 20%

Hrvatska - opća stopa 25%

Dođi u BIH. Ovde je blagostanje. :D

Porez na dobit je 10% bez obzira zadržavaš li ili isplaćuješ, PDV je 17% jedinstvene stope.

Jedina mana je što se PDV plaća po fakturi a ne po naplati robe, ali kada uzmeš u obzir svo ostalo blagostanje koje ti se nudi, ovo lako progutaš. :D

Lijepo elaborirano, ali nisam siguran da li zajebavaš da Estonija ima male poreze ili samo želiš podkrijepiti tvrdnju brojkama jer koliko je to značajno drugačije od hrvatske i još bolje, realno operativno izvesti kad je prihod > 1 mil?

Jedina značajna razlika je u VAT-u ali on ti u ovoj slici apsolutno ništa ne znači jer ako kupuješ na firmu ionak ga odbijaš kod nas, a tamo nemaš zaposlenike pa ne možeš ništa ni kupiti.

Estonija je zanimljiva freelancerima koji misle da sa eCitizenshipom mogu vrtiti lovu tamo, ne plaćati nikakav porez na dobit (jer je ne isplaćuju) i onda dizati lovu ovdje u RH putem kreditne ili revoluta od tamo izbjegavajući porez na dohodak. Jasno je da to nije po zakonu, ali trenutačno funkcionira.

Zasnivati zaključak da je Estonija bolji izbor u tom slučaju je isto kao i raditi na crno, naravno da je bolje, samo je ilegalno.

PDV se i u RH plaća po fakturu a ne po naplati. Hrpu ljudi su stjerali u bankrot baš iz istoga razloga. Porezna ti sjedne na račun i traži PDV, ati nisi uspio naplatiti potraživanja, a račun si morao izdati.
To je veliki problem kod nas, ali opet ne utječe na gornju usporedbu RH i Estonije.

Vecina poduzetnika od 2015. Placa pdv po naplacenoj, a ne izdanoj fakturi… odnosno mogu birat kako ce placat pdv, to se odnosi na obrtnike, male i srednje poduzetnike… zasto lupas bezveze, umejsto da provjeris, a sto se tice Estonie, nisam rekao da je Estonia porezna oaza, nego da je potezno opterecenje ipak malo manje od Hrvatskog, a izmi u obzir i da je porezna admijistracija za firme jednostavnija nego nasa

"(1) Porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke."

Kao što sam rekao to nije bitno za cijelu ovu stavku o kojoj pričamo. Ako se iole baviš ozbiljno poslom koji ne uključuje robu, velika je šansa da radiš preko 3 mil kuna prihoda i onda po sili to ne vrijedi. Tek od ove godine je prag povećan na 15 mil kuna.

Kako god uhvatili smo se djela koji je nebitan za cijelu priču. Od Estonija porezna oaza, ipak smo došli do toga da nije značajno bolja o RH, a rizik imanja firme u državi čije zakone ne poznaješ je značajno veći.

Poanta priče je da nije baš onako kako se priča da je.

bas sam povukao konja za rep jednostavnim pitanjem...

AiM vidim da poznas tematiku. Da li mogu u hrvatskoj voditi firmu bez da nogom stupim u ikakav uhljebski ured 12 mjeseci godisnje?
nije sarkasticno pitanje, ozbiljno pitam.

Ako imaš dobro knjigovodstvo, oni rješavaju sve za tebe. Evo, u slučaju problema sa nekim računima, Porezna zove moj knjigovodstveni servis i rješava sve sa njima.

Na koji ured misliš?

Otvorio firmu za 24 sata, ali to isključivo ovisi o javnom bilježniku. Ako zna što radi, otvara bez problema. Osobno sam otišao u banku i mislim Finu zbog HitroHR i to je to. Od tada (2 godine) nisam imao komunikaciju niti s jednom državnom institucijom. Sve obavlja knjigovođa i pošalje mi koliko i gdje treba što uplatiti.

Vjerojatno bi morao negdje otići ako iskoče problemi, ali za sada sve bez greške.

znaci dobar knjigovodja je zlata vrijedan, samo kako ti kontroliras knjigovodju?
kako znas da treba platiti ono sta placas, a ne da te fakturira samo da popuni svoj dzep?

Ako moraš kontrolirati knjigovođu, onda imaš veći problem, tj. trebaš mjenjati knjigovođu.

pitam vise jer sam se nagledao filmova gdje knjigovodje preveslaju klijente, ne iz vlastitog iskustva :chears:

i sve sam vise nepovjerljiv prema nasima, sto vise radim s njima

Ovisi čime se misliš baviti. Recimo ako ti je namjera firme nuđenje intelektualnih usluga (freelancing, programiranje, sys administriranje) onda dok nemaš kupnju/prodaju dobara/opreme i nemaš zaposlenika onda realno i možeš, iako je to s našom birokracijom sklizak teren.

Knjigovodstvo ti može odraditi dobar dio posla, s time da je dobar knjigovodstveni ured danas jako teško pronaći, tako da tu ne treba štediti, ali knjigovodstvo ti postaje samo mali dio poslovanja čim se odmakneš od ovoga gore (prodaje usluga) i javljaju se birokratski problemi.

Problem s knjigovodstvom je onaj koliko para toliko muzike. Ako si mali biti će ti puno dati knjigovođi 1k kn mjesečno, a za tu lovu ćeš obično dobivati fuš gdje će on ići linijom malog otpora stoga ga trebaš kontrolirati, a tu se javlja paradoks šta te plaćam kad se trebam petljati u posao koji ne znam i zašto te u konačnici plaćam.

Ako se ozbiljno misliš baviti privatnim biznisom, onda ti knjigovođa mora biti osoba kojoj vjeruješ. Ako ne misliš da ti firma radi > 1 mil kn prometa onda je daleko bolje razmotriti opciju obrta. Daleko je manje zajebancije, pravila su labavija, ali direktno odgovaraš svojom imovinom. Većina obrta je ionako ispod radara jer nisu zanimljivi poreznoj.

Rezime je, ako imaš prodaju usluga i sam si u firmi onda nećeš imati previše posla s našom birokracijom, ali čim se napravi odmak od toga možeš zaboraviti da nećeš morati hodočastiti tu i tamo i baviti se biroima koji eto rade recimo od 08-13h.

Jebali te filmovi.
Nemoj dati knjigovodji token od banke, nego sam sve placaj ko vecina i ne moze te pokrast.

A ako si toliko lijen da ne mozes platiti par racuna mjesecno sam, preko mbankinga, onda riskiraj.

Sent from my SM-G996B using Tapatalk

Uzmeš netbanking ili mobilni banking pomoću appa banke i na njemu uvijek možeš vidjeti šta ti se događa sa računom.
Ni ja mu nisam dao token nego sam plaćam račune, a njemu samo dam izvode računa i ulazno/izlazne fakture radi knjiženja. Kada mi obračuna plaću ili pdv, pošalje mi xml file koji učitam u netbanking i autoriziram naplatu.

Tako i ja, s time da ne saljem sam izvode nego se oni salju mailom meni i knjigovodji pri svakoj promeni (tj drugi dan ujutro ako je bilo promjena dan prije).

I to je to, nece te tu nitko pokrast.

O tome razmisljaj kad ces imati toliko veliku firmu da ce ti dolazit milijuni i knjigovodje sve placat. Ali onda ces ih imati vise plus jednu osobu od povjerenja koja ce svaki dan provjeravati izvode.

Sent from my SM-G996B using Tapatalk

Zašto bi netko dao knjigovođi token ?
Zar ima uopće ureda koji se hoće zajebavati i s time ?

Ima. Neki moji kooperanti su svojim knjigovođama dali tokene.

Jedan od njih je imao s*anja kada su kasnili sa otplatama rata kredita za radni auto. Svaki put je dobio opomenu zbog kašnjenja i extra 100kn troška. Naravno da nije promijenio knjigovođu.