|
Letimično sam pročitao post, i vidim da nitko nije spomenuo troškove zatvaranja d.o.o.. Dakle ako imaš doo moraš proglasiti stečaj da bi zatvorio doo a to iznosi oko 15-20000 kn sa svim troškovima ! Ovo je u kratko.
I sam sam razmišljao da prebacim obrt -> d.o.o samo zato što imam obrt uz redovni posao i ubiju me doprinosi (razlika) i ostali troškovi, radio ja ili ne, dok dosta toga u doo nema jer doo može zarađivati i funkcionirati bez zaposlenih ... !!! ( tog ima samo kod nas :) ). Dakle sve ima svoje prednosti i mane. Još jedna bitna razlika : ako si dužan kao "OBRT" uzet će ti i sa privatnog računa, (recimo ovrha na obrt, obrt nema love, ali ti skinu sa privatnog tekućeg ili kojeg već drugog računa i svi troškovi su vezani za tebe kao fizičku osobu, dok kao doo možeš to drugačije .. .) Za sve ti treba dobar knjigovođa i netko od povjerenja da te zna "savjetovati" kada to treba, tj pronaći možda koju "rupicu" ili kako nešto "izvesti" ... Moj savjet ti je .... Tek kada ćeš imati toliko fuša da ti trebaju računi i da imaš "zalihu za preživljavanje crnih dana" - onda razmišljaj o tome. Otvaranje firme ili obrta ti neće pomoči . To će ti biti dodatni teret !!! Pogotovo kada dodaš svoje neznanje i neiskustvo ( što je razumljivio) ... Probao sam (puno toga nisam znao, a sada znam) i hvala ... nije to za mene ... Pogotovo "servis računala" ! Pa svaki klinac ljepi plakate po banderama da za 200 kn radi sve i svašta. Njemu se isplati cijelo popodne se zezat za 200 kn a tebi ... hm hm ... Nije za badava satnica servisa (obrta ili doo) oko 150-200 kn / h +PDV ... Pa se ti bori onda s takvom "konkurencijom"... I meni (ne samo meni) su "majstori iz oglasnika" skresali cijene nekih usluga ... Ali zato mastim brk popravljajući njihova _ranja jer ih nitko više ne želi, a onda ja diktiram koliko je servis ... Idem malo OT, ali tako je to ... Drži se ti fuša ... Kada će ga biti preko glave ... Onda nađi neko drugo riješenje, a otvaranje firme ostavi za kasnije ... A ako baš trebaš račun ... pa za to se uvijek nađe netko ... Sretno ti u svakoj kombinacji ... |
Citiraj:
Da li to kasnije netko kontrolira ne znam, ali znam da su neki godinama obavljali sve i svašta sa "internet trgovinom", a postavljali recimo dizala za invalide. Doo kojeg je vodio jedan penzioner ... |
Važna razlika je da obrt nema pravnu osobnost, vezan je uz vlasnika obrta.
Pravno, za dugove se ne utužuje obrt, već vlasnik obrta i odgovara za dug cjelokupnom svojom imovinom. Znači blokira se sve po OIB, šta znači tekući, žiro računi, oročeni štedni ulozi... D.O.O. je trgovačko društvo i kao takvo odgovara za svoje obveze. Generalno, član društva ne odgovara za obveze društva, no postoje iznimke. U praksi ako primjerice d.o.o. uzima neki kredit, kao jamac platac pojavljuje se direktor društva ili cijela uprava, tako da se onda i njih može utužiti. |
Pozdrav ekipa,ovako malo sam čitao ovu temu.Ja sam kao Mr.Black završio PTT školu,i ovdje u mom kraju nema baš puno skoro i nikoga tko servisira računala,pa sa, mislio otvoriti neku firmu pošto imam neke ušteđevine koja se bavi samo servisiranjem računala i postavljanje mreže.Znači nikakva prodaja i sl i ne želim se obogatiti "na brzaka
" nego želim koliko toliko pristojno zarađivat jer sam i ovako i onako nezaposlen.Pa me sad zanima u ovo vrijeme recesije koliko je to isplativo i što mi sve treba da otvorim doo. Hvala |
Treba ti min. 20.000 kn za osnivački polog, popunjena i od javnog bilježnika ovjerena prijava za upis u sudski registar, nakon toga rješenje o NKD-u, pečat, račun u banci i na kraju prijava tvrtke u sustav HZZO, HZMO i poreznu upravu.
Potraži najbližu FINA poslovnicu (HITRO šalter) i oni ti sve detaljno objasne. što se isplativosti tiče, tu bi trebao napraviti malo detaljniju analizu (ciljani tržišni segment, konkurencija, cijene, resursi kojima raspolažeš, vrsta usluge i kompleksnost itd...). Nekad sam to radio u okviru posla (priprema, analiza i ocjena investicijskih projekata) ali zadnjih par godina nisam toliko u tom području. |
Ustedio sam kroz par godina nešto novca ajmo reć za otvorit firmu i kupit neku aparaturu.Samo neznan koliko mi se to isplati otvarat i ulazit u to sve,znanje nije problem 10-tak godina sam u tome svijetu.Ako budem ušao u to planiram se malo oglašavati putem web-a malo se raspitati okolo koliko je ljudi zainterersirano za to napraviti vizitke i sl.
|
Da se malo ukljucim u ovo, prvo vezano za otvaranje firme. Prvo i osnovno sto je kod nas (po meni osobno) najveci problem je cinjenica da nema otvaranja obrta ili drustva sa ogranicenom odgovornoscu bez zaposlenih. Dakle u startu ste duzni isplacivati sebi minimalac i sve doprinose! To vas ispadne mjesecno preko 4000kn, sto nije mali iznos koji vi morate (legalno zaraditi).
Druga stvar koja mene kao mladu osobu, sa znanjem i odredenim iskustvima dosada smeta je komplicirana birokracija, ma koliko oni htjeli to naglasiti da je pojednostavljeno. Da skratimo, ako zaradujete 10 000 - 15 000kn ili imate projekciju takve zarade mjesecno, zelite sve legalizirati, isplati vam se otvoriti barem obrt. U njemu odgovarate za sve sto napravite tokom poslovanja sa svom svojom imovinom. No taj obrt ima i svojih prednosti. Mozete vaditi novce iz obrta i njegovog racuna kako hocete, mozete i nemorate uci u sustav PDV-a, otvaranje i zatvaranje je mnogostruko jednostavnije od drustva sa ogranicenom odgovornoscu. Sto se drustva sa ogranicenom odgovornoscu tice, tu je malo veca problematika i ne preporucam se baviti time osobno nekome tko nije imalo upoznat sa stvarima koje su potrebne. Dakle ovo sa 20 000kn u novcu i imovini zaboravite! U vecini slucajeva morate sve imati u novcu, jer ako ne ulazete nove computere, nove stroje i to sve, vi trebate vjestaka koji ce sa odredenom metodom amortizacije i trzisne kataloske vrijednosti doci do cifre koliko odredeni stroj ili stvar vrijedi. Dakle njega placate vec par tisuca kuna! Dalje kod otvaranja drustva sa ogranicenom odgovornoscu, isto tako morate imati barem nekoga zaposlenog. Tu vrijedi prica sa minimalcem isto! No ovdje je problem sto nemozete samo doci, izvaditi par tisuca kuna i igrati se sa time kako zelite. Morate za sve imati papir, zasto, kako, kuda i gdje. Znam da zvuci fino i lijepo odbijanje pretporeza i kupovanje na firmu, no nije to sve tako ruzicasto kako se cini. Stvar je i u tomem, kao sto je vec navedeno, zatvoriti obrt je lagano, dok je zatvaranje drustva sa ogranicenom odgovornoscu malo veca zajebancija oko toga. Sve dok ne zatvorite pravnu osobu, dakle drustvo sa ogranicenom odgovornoscu, placate komunalne naknade, placate prostor (ako nije u vasem vlasnistvu), placate spomenicku rentu, naknadu za vode, naknadu za gospodarsku komoru i jos podosta toga. Mijenjanje adrese drustva sa ogranicenom odgovornoscu je isto podosta velik problem. Uglavnom nebih to preporucio nekome tko nije bas pretjerano upoznat sa time. No netko je naveo da radi vec negdje i otvorio bi firmu. U tom slucaju NEMORA placati doprinose kada je zaposlen u toj novoj firmi. Zasto? Pogledate u kojoj firmi vam je bolje i lakse da vam plate doprinose i davanja, pa onda primate dvije place, od dva razlicita poslodavca. Dakle zaposleni ste od 7-15h negdje, placaju za vas doprinose i porez na dohodak, zavrsite posao tamo, idete doma i radite u svojoj firmi. Placate samo porez na dohodak po poreznim razredima, uz osnovni osobni odbitak. Po meni ovo je vrhunska situacija, malo ljudi moze tako, stvarno pograbite ono najbolje iz obe situacije. |
Bok društvo. Mene zanima da li netko možda ima informaciju što mi je sve potrebno za otvaranje knjigovodstvenog servisa? Inače imam završen tečaj za samostalnog knjigovođu.
|
Citiraj:
|
ima netko info gdje je u EU najlakse otvoriti firmu online za stranog drzavljana? znaci ja da otvorim firmu u npr. Estoniji ili Spanjolskoj. gdje su najotvoreniji za online otvaranje, odrzavanje firme i sl?
p.s. da dodam - nakon otvaranja za legalno, posteno vodjenje posla i placanja redovnih poreza u navedenoj drzavi. |
Mislim da je u Litvi, ali neka ti neko potvrdi, online se prijavis e-resident status, dobiješ mislim osobnu i otvoris firmu bez da se pojavis u toj državi
|
tnx. mislio sam da ce biti tako. ne znam zasto, ali i meni je Litva ostala u glavi.
|
a da otvoriš paušalni obrt?
https://plaviured.hr/vodici/10-korak...usalnog-obrta/ |
Da li je Litva samo najlakše otvoriti, ili je i porezno manje opterećenje?
Kako vođenje knjigovodstva? |
Treba paziti s paušalnim obrtom jer su uveli novi "pravilnik" utvrđivanja prikrivenog rada kod poslodavca koji je napisan upravo kriminalno.
|
Citiraj:
|
|
Citiraj:
|
Citiraj:
|
Citiraj:
|
Ako zivis vise od 6 mjeseci godisnje u RH, placat ces razliku poreza da dodjes do naseg. Ovisno koliko mislis godisnje zaradjivat, pausalni/j.d.o.o. ti na kraju budu bezbolnije opcije od ovog kemijanja sa otvaranjem firmi vani ako tu zivis. Stvarno nije vise neka znanstvena fantastika, pogotovo za pausalni obrt.
|
Citiraj:
Mani se čorava posla ako neznaš što radiš. |
Sta ti znas di bi on lovu trosia i di zivi? Manite se vi komentatori corava posla i priskocite prepametne komentare ako ne mozete pomoc.
Sent from my iPhone using Tapatalk |
Citiraj:
|
Citiraj:
Edit: https://e-resident.gov.ee/ Tu imas sav info, vidim da je malo izmjenjeno sad naspram kako je prije bilo. Prijavis se i predas sve informacije te platis fee, nakon review-a ako te prihvate, ides na lokaciju koju si odabrao (vjerovatno Estonska veleposlanstva u raznim drzavama) po svoj e-Estonia kit i dalje radi sta god zelis. Javi u temu kako je proslo ako se odlucis na ovo. |
Pojasniti ću svoj prethodni komentar za one koji su lijeni sami tražiti (a mogao sam i linkati, eli eto). Za one koji su lijeni i čitati, naglasiti ću neke od (meni) zanimljivijih detalja i ostaviti komentare u uglatim zagradama u kurzivu.
Napomena: meni su inače najzanimljiviji oni članci koji idu od f nadalje. Razlog zašto sam početno ovo spomenuo je taj što se u Srbiji prošle godine počelo događati da freelancere rokaju "poreznim dugovanjem" retroaktivno 5 godina. Navodno je nekima došlo da moraju s kamatom platiti poreza preko 100% zarađenog iznosa. Čitanje ovog "pravilnika" mi je otvorilo oči (kao da nije bilo dovoljno očito) glede toga gdje živim. Aladrović kaže najbolje mjesto za život ikad. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK https://narodne-novine.nn.hr/clanci/...20_01_1_4.html Opća načela korištenja poreznih pogodnosti Članak 32.a (1) U skladu s člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg poreznog zakona i člankom 27.a Zakona za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada. (2) Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao iz stavka 1. ovoga članka ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica: 1. načina kako je ugovoren posao, 2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao, 3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka. (3) Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i ovoga Pravilnika. (4) U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni. [a koliko ih treba biti ispunjeno?] (5) Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla. (6) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 3. članka 12.a Općeg poreznog zakona plaćeni doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju obveznih osiguranika. (7) Za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem. Pokretanje postupka utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada Članak 32.b (1) U postupcima prema članku 32.a ovoga Pravilnika, Porezna uprava polazi od poreznih obveznika izvršitelja posla i uspoređuje: – postoje li u poslovanju odstupanja od uobičajenog obilježja iskazanog izvora dohotka te – postoje li odstupanja određenih poreznih obveznika u odnosu na porezne obveznike koji posluju u istoj ili sličnoj djelatnosti. (2) Usporedbu podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava provodi na temelju svih dostupnih podataka iz poreznih evidencija te javno dostupnih podataka o poslovanju poreznih obveznika. (3) Ovisno o podacima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Porezna uprava će pokrenuti postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada za određene porezne obveznike. Članak 32.c (1) Postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada sastoji se od prikupljanja činjenica bitnih za oporezivanje te provjere ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada. (2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka, podaci se po potrebi mogu prikupiti ili usporediti s podacima isplatitelja primitka. Utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje kod obilježja nesamostalnog rada Članak 32.d Činjenicama bitnim za oporezivanje pojedinog poreznog obveznika posloprimca smatraju se podaci: – o svim primicima koji se ostvaruju po pojedinom izvoru dohotka u određenom vremenskom razdoblju, – polazeći od prethodne alineje, ostvaruju li se primici od nesamostalnog rada u istom vremenskom razdoblju s drugim izvorima dohotka, – koja djelatnost se obavlja i koliko dugo, – postoji li utvrđen plan poslovanja, – na koji način se djeluje na tržištu, – koji je uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa, – broj poslovnih partnera, – te ovisno o pojedinom slučaju ostale činjenice bitne za oporezivanje. [ostale? može li ikako ovo biti više općenito? Smatram da ne može] Utvrđivanje ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada Članak 32.e (1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka. (2) Ispunjenje elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada utvrđivat će se u odnosu na određenog isplatitelja primitka. Članak 32.f [tan-tan-tanaaaaaan!!11] Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva):[dakle, PRIJE nego li je išta utvrđeno, dvije strane se deklarira POSLODAVCEM i POSLOPRIMCEM. To je isto kao da se čovjeku optuženom za silovanje na sudu obraćaju sa SILOVATELJ. Presumpcija nevinosti je misaon pojam ljudima koji su ovo smeće pisali] 1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, [što ako se dio posla mora odraditi koristeću infraskturu/uređaje "poslodavca"?] 2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao, [Pročitaš manual (ili neki dokument kojim "poslodavac" opisuje način rada) i odmah zadovoljavaš jedan od neodređenog broja kriterija kojim te se etiketira kao "posloprimca". Ovo je upravno dno dna koje nije vrijedno daljnjeg komentiranja] 3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla, [Što ako uživo pokriva tržište u nekoj vremenskoj zoni? Ovo može pokriti sve od supporta do product managementa. Što je s rokovima? Što je s nekim određenim načinom rada koji "poslodavac" očekuje i naprosto mu je neophodan?] 4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca, [što ako "posloprimac" dogovara plaćanje po satu obaveljenog rada?] 5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla, [Pogriješio sam gore, ovo je dno dna. Kakvi su to "poslodavci" koje ne zanimiju rokovi, ne očekuju određenu kvalitetu rada ili nisu zainteresirani kako napreduje nešto što bi moglo biti 2 dana ili dvije godine udaljeno od dovršetka?] 6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca, [Što ako se mora ući u domenu? Što ako se koristi neka interna aplikacija? To je praktično dovoljno za triggeranje ovog "kriterija"?] 7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla. [Ovo praktično duplira stavak 2 odnosno djelomično stavak 3. I podjednako je debilno. Članak 32.g Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada: 1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca, [Freelanceru se ne priznaju putni troškovi? REALLY?] 2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca, [Možda indirektno jer "posloprimac" dio zarade troši na svoju opremu? Što ako se koristi, recimo, predložak za komunikaciju kojeg je sastavio "poslodavac" jer se očekuje i potrebna je određena forma? Djelomično duplira stavak 6 prethodnog članka] 3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla, [Duplira stavak 6 prethodnog članka i čini da dodatno općenitim] 4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu, [što je sa IP vlasništvom općenito? Je li idiot koji je pisao ovo ikada potpisao NDA?] 5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima. [Ovo je, po meni, jedini razuman kriterij. S time da treba definirati "radzoblje" kao i "približno slično", ali opet je previše općenito. Što je s onima koji imaju dogovoren određen broj sati tjedno/mjesečno/u kojem god periodu?] Članak 32.h Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa: 1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, [???] 2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad), [Freelancer se nema pravo dogovoriti da mu "posloprimac" plati godišnji odmor u sklopu nekog dugotrajnijeg projekta? Naravno da se ovo, kao i neke druge stvari mogu zamuljati i takvo plaćanje prikazati kao nešto drugo, ali to onda znači da se zbog nebuloza ide u muljanje] 3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, [???] 4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca, [???] 5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica, [Što je s ugovorom? Što ako posao nije obavljen? Što ako po raskidu poslovanja "posloprimac" mora vratiti neki komad opreme koji je bio nužan za obavljanje posla?] 6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu. [???] Članak 32.i Ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni [ma nemoj SRAT?], a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada. |
Citiraj:
|
Citiraj:
Da se vratimo na temu Estonija/Karibi/Maldivi/Singapur/Pakao tako ne bitno. Ideja plaćam porez tamo a lovu trošim u Hrvatskoj/Austriji/Njemačkoj ne funkcionira sam tako. Možeš platiti porez na dobit tamo (i ostale drađbine koje se ne nazivaju porez), ali dodatni porez na dohodak plaćaš u državi gdje živiš/trošiš lovu i da porez na dohodak nije porez na dodatnu vrijednost. |
Što značl "živiš/trošiš"? Miješaš kruške i lubenice. Zna se koji je kriterij za utvrđivanje rezidentnosti a ovisno o tome koliko se čovjek potrudi toliko će i trošiti (i na to plaćati poreza) ondje gdje živi. Moguće je veliki dio potrošnje odraditi u državi u kojoj se ne živi.
|
Citiraj:
|
Ako se dobro sjećam poreze plaćaš gdje imaš firmu otvorenu i gdje je sjedište firme, a razliku/poreze u osobnom dohotku plaćaš gdje imaš boravak duži od 6 mjeseci. Firma ima svoj OIB i odgovara državi gdje se obavlja djelatnost. Ako imaš firmu u Estoniji i obavljaš djelatnost u RH, i ovdje moraš prijaviti nekakvu podružnicu ,plaćat poreze ovdje i onda ostatak(dobit) ide u sjedište.
Treba sve dobro provjeriti kako ide |
Tako je. Realno Estonija ima velike poreze, možeš kokošariti na malo i izjegavati porez na dohodak u RH te nikada biti siguran da porezna kad tad neće pitati otkud ti lova. U tom slučaju ne vidim smisao kad i kod nas postoje oblici koji su daleko povoljniji nego gore navedeni.
Ovo gore je bilo klasično lupanje gluposti bez istraživanja šta i kako, klasično naše poduzetništvo. |
Citiraj:
Estonia - flat tax 20% hrvatska - 20% do 360.000,00 kn godišnje (do 30.000,00 kn mjesečno) 30% iznad 360.000,00 kn godišnje (iznad 30.000,00 kn mjesečno) Porez na dobit Estonia - 0% za zadržanu dobit, 20% odnosno 14% za isplaćenu Hrvatska - 18% za tvrtke s prihodom jednakim ili većim od 7.500.001,00 kuna, odnosno 10% za tvrtke čiji je prihod do 7.500.000,00 kuna za zadržanu dobit + 10% za isplaćenu dobit + prirez Porez na dodanu vrijednost Estonia - opća stopa 20% Hrvatska - opća stopa 25% |
Dođi u BIH. Ovde je blagostanje. :D
Porez na dobit je 10% bez obzira zadržavaš li ili isplaćuješ, PDV je 17% jedinstvene stope. Jedina mana je što se PDV plaća po fakturi a ne po naplati robe, ali kada uzmeš u obzir svo ostalo blagostanje koje ti se nudi, ovo lako progutaš. :D |
Lijepo elaborirano, ali nisam siguran da li zajebavaš da Estonija ima male poreze ili samo želiš podkrijepiti tvrdnju brojkama jer koliko je to značajno drugačije od hrvatske i još bolje, realno operativno izvesti kad je prihod > 1 mil?
Jedina značajna razlika je u VAT-u ali on ti u ovoj slici apsolutno ništa ne znači jer ako kupuješ na firmu ionak ga odbijaš kod nas, a tamo nemaš zaposlenike pa ne možeš ništa ni kupiti. Estonija je zanimljiva freelancerima koji misle da sa eCitizenshipom mogu vrtiti lovu tamo, ne plaćati nikakav porez na dobit (jer je ne isplaćuju) i onda dizati lovu ovdje u RH putem kreditne ili revoluta od tamo izbjegavajući porez na dohodak. Jasno je da to nije po zakonu, ali trenutačno funkcionira. Zasnivati zaključak da je Estonija bolji izbor u tom slučaju je isto kao i raditi na crno, naravno da je bolje, samo je ilegalno. |
PDV se i u RH plaća po fakturu a ne po naplati. Hrpu ljudi su stjerali u bankrot baš iz istoga razloga. Porezna ti sjedne na račun i traži PDV, ati nisi uspio naplatiti potraživanja, a račun si morao izdati.
To je veliki problem kod nas, ali opet ne utječe na gornju usporedbu RH i Estonije. |
Citiraj:
|
Citiraj:
Kao što sam rekao to nije bitno za cijelu ovu stavku o kojoj pričamo. Ako se iole baviš ozbiljno poslom koji ne uključuje robu, velika je šansa da radiš preko 3 mil kuna prihoda i onda po sili to ne vrijedi. Tek od ove godine je prag povećan na 15 mil kuna. Kako god uhvatili smo se djela koji je nebitan za cijelu priču. Od Estonija porezna oaza, ipak smo došli do toga da nije značajno bolja o RH, a rizik imanja firme u državi čije zakone ne poznaješ je značajno veći. Poanta priče je da nije baš onako kako se priča da je. |
bas sam povukao konja za rep jednostavnim pitanjem...
AiM vidim da poznas tematiku. Da li mogu u hrvatskoj voditi firmu bez da nogom stupim u ikakav uhljebski ured 12 mjeseci godisnje? nije sarkasticno pitanje, ozbiljno pitam. |
Ako imaš dobro knjigovodstvo, oni rješavaju sve za tebe. Evo, u slučaju problema sa nekim računima, Porezna zove moj knjigovodstveni servis i rješava sve sa njima.
|
| Sva vremena su GMT +2. Sada je 20:10. |
Powered by vBulletin®
Copyright ©2000 - 2025, Jelsoft Enterprises Ltd.
© 1999-2024 PC Ekspert - Sva prava pridržana ISSN 1334-2940
Ad Management by RedTyger