Prije svega, autoru čestitke na trudu :respekt:

Složio bih se sa ekipom koja predlaže veću grijalicu za ovaj test, a da bi se pravedno moglo presuditi push-pull vs single "situaciji".
Isto tako, sličnu simulaciju možemo postići "obrtanjem teze"- slabiji cooler nazivno, uz uvjet mogućnosti montaže push-pull kombinacije.

NHF, De5troyer, ali ovo mi je najveći fail testa, iako te poptpuno razumijem (po pitanju izgubljenoga vremena, ni meni se ne bi dalo, priznajem :D)

Jedenostavno, ovakvo ispitivanje bez par sati rada po testu (minimum!) nema baš nekakvoga smisla IMHO, a po pitanju konkluzivnosti, pogotovo za load.
"Plato" temperaturne krivulje mora biti postignut, stabilna vrijednost temp. i to na duži vremenski period, a da bi se mogao izvući kvalitetan zaključak.
Kontinuirani porast temperature, makar i za jedan stupanj svakih 20-ak minuta (imao sam prilike vidjeti u praksi i takve "krivulje" na mojim kompovima), jeste porast i neminovno vodi u rušenje sustava/nestabilnost; samo stvar vremena, dakle.
To je nešto što bi (između ostaloga) moglo baciti sasvim drugo svjetlo na ovu "A vs. B" komparaciju.



Hehe, ne znam baš...:)



I još nešto: rezultate bi trebalo promišljati kao "postotak razlike", a ne baratati pojmovima "razlike za x stupnjeva", što dodatno relativizira čitavu stvar.

Toliko od mene, i nemojte šta zamjerit' :D sve je napisano u najboljoj namjeri.
:beer:

O.T.: I neka mi već jednom netko, (kvragu!) pomogne sa ovim problemom iz siga... postaje stvarno iritantno...:D

15 minuta testiranja primeom je sasvim dovoljno za sve koji misle uspoređivati ovakav način hlađenja. Daljnje razlike u temperaturi u mojem slučaju nema, testirao ja 10h ili 15 minuta prime. To što si ti dobivao rast temperature može biti uvjetovano kako i gdje je mašina bila hlađena. Normalno je da ako ja u sobi nemam otvoren prozor/upaljenu klimu da će se temperature sobe povećavati svakih xx minuta, logično zar ne?

Da ne pričam o onim glupostima sa akumulacijom topline u hladnjaku. Ili hladnjak ne može ohladiti ili može. Nema nešto između, koliko god se ljudi ne slagali sa mnom.

Za kraj, realno gledajući, tko osim ljudi koji zarađuju za kruh rendanjem opterećuje proc kako ga opterećuje prime? Baš nitko osim nas budala željnih testiranja overclockiranog procesora. ;)

Nadam se da dovoljno govori i činjenica da je nakon 3 dana rada maksimalna temperatura najtoplije jezgre kod mene bila 46°C, sa najtežim zadatkom pokretanja igre. :)

Zašto svatko uvijek odvuče nešto na svoju stranu? (retoričko) Da sam napravio test po 8h svaki setup opet bi se netko javio da to nije dovoljno. Ili bi pak rekao upravo ovo što sam ja naveo za opterećenje procesora. (da nitko ne opterećuje tako procesor u stvarnom svijetu) :rolleyes:

Složit ćeš se sa mnom da nema smisla nazivati nešto failom ako je konstruktivno, podastrto dokazima i testirano prihvatljivim metodama. A sve tri stavke su prisutne.

Pa sigurno da je uvijek uvjetovano time "kako i gdje je mašina bila hlađena", u tome i jeste cijela poanta, a to sa sobom i prozorima... ne drži vodu jer je previše varijabli (tom logikom ćemo doći do preispitivanja termičkih koeficijenata čitave zgrade, mijene dana i noći, godišnjih doba i globalnoga zagrijavanja :D; samo je pitanje vremenskih jedinica u kojima se nešto promatra).

"Sveti ΔT" sve ovisi o njemu, pa i ta famozna akumulacija topline- svako tijelo može akumulirati toplinu (toplinsku energiju) to i jeste temelj toplinskoga (termičkoga) kapaciteta, koliko mene sjećanje na pojmove iz termodinamike služi (jbg, davno je to bilo). Tako da...sve se bazira na razlici akumulirane toplinske energije između dva tijela a koja su u nekakvome kontaktu koji omogućava međusobni transfer iste.
Zašto onda, pobogu, hladnjak ne može akumulirati toplinsku energiju? :stoopid:
Mislim... ne tvrdim ja ništa, možda nešto bitno ispuštam iz vida pa sam poptpuno u krivu, ali... ne slažem se sa tobom po pitanju ovoga (zasad) :)

Ma sve u redu, ovdje nije bit procesora kao takvoga i potrebe za ev.
OC-om, već o temperaturama, što vjerodostojnijim rezultatima istih, a s obzirom na trajanje testa (sada se mi tu možemo doslovno copy-paste prepucavati po istome principu u vječitome pitanju npr."The Definicije stabilnoga OC-a", tj. kako tko doživljava taj pojam "stabilno"- barem ti to dobro znaš ;) )

Na žalost baš tu stavku "prihvatljive metode" koju spominješ stavljam pod znak pitanja; reci mi da li bi ti meni priznao test u kojem tvrdim da bitnih razlika između stock coolera i (lupam) TRUE-a u prvih desetak sekundi po paljenju računala zapravo i nema, i onda poentiram kako je nabavka TRUE-a zapravo totalna glupost, jer sam, eto ja sve to lijepo poslikao, izmjerio i- dokazao?! (ovo sada ne shvatiti doslovno, molim! :))
Tako da... ne, ne slažem se (po drugi put) :)

Moje isprike za uporabu termina "fail", nisam mislio biti bezobrazan, no... prihvaćaš li barem "manjkav" kao epitet za svoj test? :D

.................
U svakome slučaju, čim osposobim yebenu ploču (crkla Asusica, teško mi je dati opet lovu za novu, poštenu ploču za q6600, a rabljenih nigdje na vidiku), moj komp (za gaming) je praktički napravljen na push-pull principu, i to odvojene komore za CPU i GPU (oni "zračni tuneli" sa kojima sam već pomalo dosadan :)), vrlo jednostavno simuliram sutuaciju, pošto imam odvojenu regulaciju "prednjih" i "stražnjih" ventova, pa ćemo vidjeti rezultate, tj. spomenuti famozni "ΔT" u mome slučaju.

Evo, radio sam OCCT od 15min.
konfiguracija je Moj komp
Nanoxie su na 1200


H50 + 1 x Nanoxia - IDLE

http://img837.imageshack.us/img837/9...anoxiax.th.png


H50 + 2 x Nanoxia - IDLE


http://img714.imageshack.us/img714/2632/occtidle.th.png




H50 + 1 x Nanoxa - FULL

http://img842.imageshack.us/img842/5...nanoxia.th.png


H50 + 2 x Nanoxia - FULL

http://img823.imageshack.us/img823/7607/occtfull.th.png


Sami prosudite da li je mythbusted ili ne.

Takodjer, zanimljivo je da sa jednom Nanoxiom temperatura kod RAM.a ide skoro 10C gore. (ovaj treci s lijeva)

1xNanoxia

http://img814.imageshack.us/img814/7...nanoxia.th.jpg

[/URL]


2xNanoxia

http://img837.imageshack.us/img837/2...nanoxia.th.jpg

[/URL]

Ugrubo, 8-9 °C za idle, odnosno 6-7°C razlike pri cca 15-ak minuta testa u load-u.
Ovo postaje zanimljivo...
:D

Dobro to je radiator od vodenog koji bolje reagira na ventove od zračnog hlađenja.
evo moj ss. proc je radio preko noći sa dva venta. Sad sam mu skinul drugi vent i vidi se instatni skok od par stupnjeva po jezgrama. Sa dva je radio od 59-65, sa jednim 62-68. Nije puno jer je vani zahladilo ali po vrućini ta razlika može bit presudna za neki normalan rad. Inaće je proc savršeno stabilan na 4.0 sa 1.21v i može tak delat tjednima.

http://img838.imageshack.us/img838/4476/16522300.th.png

Uglavnom na mom kompu je na 4.0 razlika od 3-5 stupnjeva. Više od toga nije sigurno.

evo i jedan brzinski, rađen jučer. Opet nije više od 5c.
http://img714.imageshack.us/img714/9752/solod.th.jpg
http://img512.imageshack.us/img512/3...ture098.th.jpg

Ne kužim šta hoćeš reći...pa šta nisu obadvojica testirali sa radiatorom H50? :stoopid:

Btw, opet dolazimo do vremenske varijable kao bitnoga čimbenika- ti imaš instant skok od par stupnjeva (u prosjeku četiri, koliko vidim).
Pitanje je šta bi bilo da ga tako ostaviš sada da dalje radi opet preko noći sa samo tim jednim ventom...
:)

Brutala, :chears:

:respekt:

@jucca
Mislim da bi trebao raditi taj test na zraku, van kante, jer D800 ima specifičan oblik prostora za MBO/PSU/HDD i zna grijat dosta.

PS
Čisto onako po zakonima mehanike fluida 2 venta (apsolutno ista) na radiatoru (u P-P konfiguraciji), ako je bok radiatora obljepljen selotejpom recimo(nema ulaza/izlaza zraka) bi trebala davat jednaku temp ako ne i minimalno veću (motor drugog venta).

Ako je situacija u kućištu takva da propuha nema sve je moguće i najmanji tweak igra ulogu, u "laboratorijskim" uvjetima rezlike nebi trebalo biti ili bi trebala biti minimalna.

800D ima konfiguraciju unutrasnjosti gotovo kao i sva moderna kucista danas. ne vidim smisao radjenja testa u nerealnim uvjetima. Uglavnom, dva su bolje od jednog, sto je i vidljivo iz testova. Zaboravio sam napomenuti, soba je bila na oko 30C, nisam palio klimu, tako da ove temerature znaju bit i dosta manje.

Nisam ni ja zelenko o termodinamici :)

Prikladnije bi bilo da sam napisao pod navodnicima, ovako: "akumulacija" topline. Jer su svi pričali da je H50 dobar sve dok ne radi proc pod opterećenjem ne-znam-ni-ja-kolko sati, te da dolazi do tog fantomskog "akumuliranja" topline u vidu rasta temperature u nebo, tj da se temp ne bi zaustavila. Sve je to u redu, no, ponavljam, ako se testira u sobi u kojoj je održavana ista temperatura (+/- 3°C) nema se što povećati temperatura procesora kad se jednom dostigne maksimalna vrijednost.

Kućište je druga stvar. Zato i jesam naveo da je open bench bio. ;) Opet izgleda da treba boldati i povećati font te ga obojati u tirkizno-rozu boju da bi današnji pimpilimpi shvatili što je pisac htio reći.

Sve je u redu, NHF s moje strane. Tu smo svi da bi komentirali, kritizirali i sve osim jebali si matere, zar ne? :)

Recimo da se slažem da je test manjkav, 15 minuta opterećenja nije ni za test stabilnosti dovoljno. Tu opet dolazimo do polemike brzine dostizanja maksimalne temperature pri kojoj neće oscilirati, u koju mi se stvarno ne da upuštati. Bar ti imaš soli u glavi i sam znaš da bi se oko samog položaja H50 već mogli klati (zbog ono malo zraka što u njemu ima).

Ovako mi se čini, umjesto dobrohotne namjere da se uspoređuju razlike temperature na različitim sustavima (vrsta ventilatora, drugi procesor...), da su se svi okrenuli napadat i dokazivat da nisam u pravu. Reko, nek se vesele.

O tome ja pričam.


mhadina je dao izvanredan prijedlog, a gosu ga potvrdio, shroud za napraviti pa vidjeti kako se onda ponaša. Nažalost, vremena više nemam za raditi egzibicije, tako da će morati sve to pričekati moju sljedeću želju za testiranjem "gluposti".

:chears:

Vrlo zanimljiv test, pohvale za to, no moram reći da se u nečemu ne slažem, a to je već kolega Wind rekao, bitan je vremenski period. Zapravo najbitniji.

Zašto? Ako pretpostavimo da je temperatura sobe konstantna, temperatura hladnjaka će imati karakteristiku asimptote, dakle, težit će određenoj maksimalnoj vrijednosti. Što je vremenski period testiranja duži, temperatura procesora (hladnjaka) će biti bliža maksimalnoj vrijednosti.

Također su bitni uvjeti, karakteristike ventilatora, hladnjaka, paste, itd.
Tak da bi se s tim dalo igrati unedogled, no pitanje je svrhovitosti takvog pothvata za nas obične smrtnike.

Eto, ako će Destroyer imati vremena (ili netko drugi), bilo bi lijepo da takvo što istestira u jednom dužem vremenskom periodu pa da dobijemo realna mjerenja.


Samo bih se osvrnuo na ovu tvrdnju, to baš i nije ono što se događa u stvarnosti. Radi se o tome da Push ventilator stvara određeni predtlak na ulazu, i struja zraka prolazi kroz listiće i sa sobom odnosi određeni toplinski tok. Ako na taj hladnjak nadodamo drugi Pull ventilator istih karakteristika, taj Pull ventilator će stvarati podtlak koji će u kombinaciji sa Push ventilatorom rezultirati povećanim protokom zraka a samim time i većim odvedenim toplinskim tokom. To je jedino bitno.

@De5troyer:
Hmm...to što "ljudi pričaju" očiti je znak da coler (u njihovome slučaju!) zbilja nije kompetentan ohladiti procesor u load-u, ta da sa vremenom procesor generira više toplinske energije nego što ju hladnjak može predati okolini...koliko brzo će se krivulja "penjati" ovisi o razlici generirane i predane toplinske energije u jedinici vremena...može li ta diskrepancija biti tako diskretna da bi davala učinak jednak onome iz moga primjera ranijim postovima? Naravno da (teoretski) može. Veća razlika- brži rast krivulje i sasvim moguć scenario "toga što ljudi opisuju"- ne znam, ja bih to potpisao kao savim moguće.


Ali to nije uopće tema ovoga thread-a, pustimo sada to; netko je spomenuo nešto otprilike kao :"koja je svrha drugoga venta ,tj. ako je zrak već prošao finove na hladnjaku nema šta dodatno ohladiti cooler"(parafraziram).
To je vezano i za ove "laboratorijske" uvjete koje spominje Uber Gosu; pa, ljudi moji, taj model je neodrživ jer se dodavanjem novoga venta mora povećati protok zraka, jer se u istome vremenskome periodu "progura" više zraka kroz cooler, pa to je valjda jasno k'o dan?! Ako ne vjerujete, stavite dva venta u improvizirani kartonski okvir, uperite si u lice ( prilično dobar senzor za propuh, barem u mome slučaju :D), pa isključite jedan i onda recite "šta vam jače puše?".
Ja stvarno ne znam kako da ovo jasnije dočaram, dovraga i bestraga!
:(

Idem sada malo "ohladiti", zapljuvao sam se pišući :D
LP svima!

EDIT: "Mič" :D me preteče po pitanju nekih stvari

Ma čitam ovu temu već 2 dana i stalno me to kopka, pa sam morao to napomenuti i dokazati :D.

Tako je, no ne bi ja ništa rekao da se ljudi ne vode za nečim što su samo pročitali. To što h50 nije kompetentan ohladiti bloomfield na 4.5GHz nije uopće razlog da ga se odmah odbacuje. Kao što nitko pametan neće nabijati račun za struju sa takvim potrošačem (a i sam imam jako puno iskustva kad sam q6600 držao na "bijednih" 3.6ghz 24/7, rata struje mi je otišla gore 40% bez rasta cijene struje...)

Eto, nadam se da smo se sad razjasnili :):chears:

Da bacim jednu analogiju, pa možda ljudima bude jasnije. Vjerojatno će me netko posrat nakon toga, al nema veze :):). Ne znam koliko su vam poznati ruski helikopteri, ali ima jedan koji ima 2 rotora, jedan iznad drugog. Vrte se u suprotnim smjerovima, što helikopteru daje nevjerojatne manevarske sposobnosti, ali mislim da to ima veze i sa protokom zraka. Može bit da su Rusi blesavi, a može bit da im ta 2 rotora ipak daju malo više protoka od jednog rotora. Ne znam zašto imaju 2 rotora, ali vjerujem da je to slučaj.
Drugi primjer su avioni koji imaju 4 motora, a svaki od njih ima dupli set propelera. Ovdje očito nije stvar u stabilnosti, jer ako im baš treba, mogu napravit da se propeleri na lijevom krilu okreću u jednom, a na desnom krilu u drugom smjeru. Ovo mi smrdi na veći protok zraka. Opet ponavljam, ne znam jel to tako, ali čini mi se da je.
Zadnji primjer, za sada :), je banalan. Jedan ventilator se bori sa podtlakom s jedne i sa toakom s druge strane, dok u tandemu jedan drugome olakšavaju posao i zrak ide brže kroz njih. Da budem tocniji, ide manje sporo, jer zrak ima nekakav otpor koji treba savladat, a 2 venilatora ga sigurno bolje savladavaju od jednog ventilatora.
Eto, moje mišljenje, nemojte me previše posrat sad :):).
Edit: usput, temperatura sobe ne može bit konstantna, ako nema nekog uređaja da održava temperaturu, tipa klima po ljetu ili centralno po zimi. Komp se grije, hladnjak disipira tu toplinu, a ventilatori topal zrak ispiruju u sobu. Itekako se osjeti da mi je komp upaljen u sobi po ljetu. Ako mi vrijeme i financije dopuste, napravit ću test u ulju (fluid) sa jednim i 2 venta. U jednom dijelu spremnika ulje a u drugom isto to ulje ali obojano. Tada se mora vidjet ponašanje fluida sa jednim, odnosno 2 venta. Ako netko ima vremena i love, nek izvede to umjesto mene i završi ovu priču.

Prvo i osnovno je da bilotko drugi ako pokuša test će morat se potrudit da postigne uopće uvijete za test koji je De5tr0yer "imao", od paste, do poliranog hladnjaka, do temperature okoline, do temperature "kučišta". Svaka od ovih stavaka zasebno nije bitna toliko, ali ukoliko se par tih stavki zbroje dolaze do zatnih promjena u vašem smislu tj cca 5-10 celzijusa razlike u temperaturi.

Točno je da 2 venta s istim performansama će bolje ohladiti bilo koji hladnjak, a u prilog im ide ako je temperatura što viša od okolne tj. sobne. Bitno je samo da u svakom konkretnom slučaju razlike u perfomansama push pull ventilatora, okolne topline i generatora topline budu na strani razlike u temperaturi tj. samoj isplativosti imati 2 venta+ njihova buka.

Nevolim previše srat ali na ovom topicu ima tolko govana (:dobartek:) da se moram pridružiti masi:goood:

Krenimo redom:
1-2 elise služe samo zato da se okretni moment jedne poništi drugom, zato mu netreba bočna elisa (ona manja na repu koju ostali imaju), razlikom vrtnje gornje i donje elise se brutano brzo okreće i manevrira. Projekt je propao jer je preskup, elisa košta pola miliona eura, toliko o 2 elise.

2-2 venta (Identična) na hladnjaku (killeru), ako obljepimo obod hladnjaka, znači nema ulaza izlaza zraka sa strane (nije realno ali pričam o teoriji) rade lošili ili jednak posao kao jedan vent.

Teroija:
Kada 1 vent gurne zrak kroz listiće hladnjaka, taj zrak se zagrije (temperatura mu naraste jer pobere toplinu sa listića konvekcijom, uglavnom) samim time mu se diže i volumen i promjeni se tlak (lokalno, brzo se stabilizira) u teoriji dakle vent koji ispuhuje zrak treba raditi BRŽE od prvog venta samo da bi bili na početku (isti rezultat). Dakle drugi vent koči prvi jer je volumen zraka veći, treba više RPM.

Praksa:
Dolazi do strujanja zraka bočno, ekspandirani vrući zrak bježi van bočno a puno manji postotak svježek (malo hladnijeg) ulazi bočno tamam cent, dva prije ispušnog venta, od tuda je razlika u par stupnjeva. Što je hladnjak širi, bočno gledano, ta razlika je osjetnija.

Rezime:
Nepotrebno je stavljati 2 venta ako se setup hlađenja postavi ispravno i ako je kučište dobro "kejblđabirano" :chears:

@jucca
D800 je odlično kučište, ali zračni vrtlog u njemu je u ranku kanti od 500kn, daleko iza HAF-ova, stackera i sličnih. D800 je fenomenalno za vodeno hlađenje sa vanjskim radijatorima ili sa nekonvencionalnim strujanjem zraka (donji i stražnji vent moraju upuhivati zrak u kantu a gore 2 ili 3 venta puhati van preko radijatora).

Zona 3 hlađenja na D800 (HDD => backplate zona => straga van) je FAIL i ne koristi ničemu. Vjerujem da će novija revizija tog, inače uber kučišta, definitivno imat to ispravljeno i onda ga možda nabavim :chears:

@Edit
Pa kad je jedan isključen onda brutalno koči ovoga koji radi, i rezultat je daleko lošiji, u serijskom spoju sto istih ventova nema pomaka na "jačini" strujanja zraka, svaki idući vent mora raditi veću kompresiju, baš kao što to rade recimo "jet" motori (obrati pažnju na 3 "venta" u seriji):
http://www.solarnavigator.net/aviati...age_GE_J79.jpg

Projekt nije propao nego se normalno koristi. 2 rotora na helikopteru daju mu povećanu stabilnost te povećanu preciznost manevriranja.
Za avione ne znam, ali ovo mi zvuči kao sasvim dobar primjer.
I ne znam zašto bi se itko trebao u ovom threadu pljuvat, vrijeđat i slično.
Destroyer je iznio svoje rezultate a jucca svoje. I baš se vodi fina konkretna raspravica.
Da je bar više ovakvih threadova na forumu.

Možda sam se krivo izrazio, nije propao doslovno, nego ga se ne koristi masovno zbog mana, baš kao i wankleov motor (koji je u teoriji superioran klasićnom MSuI motoru). Jedina prednost mu je neimanje bočne elise (a to je rak rana svih helikoptera). Bočna elisa ima "Lag" kad se naglo mjenja smjer što nije slučaj kod toga "dualca" jer je nema:D
Apsolutno se slažem:beer:

1. Uber Gosu je u pravu. Taj sistem dvostrukog rotora anulira potrebu za repnim rotorom. Brže reakcije su posljedica, mana je to što treba jači motor i kompliciraniji sklop prijenosa.

2. Ovo sa kartonskim okvirom: Naravno da će TEBE kao promatrača jače hladiti ovaj što ti je bliže. Ovdje se vodi rasprava koji bolje hladi hladnjak na koji je montiran. Hladnjak ima i neka rebra koja ometaju protok, pa samim time experiment s šupljom cijevi nije mjerodavan. O perima zaustavljenog ventilatora i njihovom ometanju toka zraka neću ni pričati.

Raspravica je super, ali je previše "ja znam, ja mislim, mi smo učili". Takav test treba izvesti ovako:

- 2 ista hladnjaka, 2 ista ventilatora koji upuhuju zrak u njih, na ovome što će biti push pull, još jedan po izboru bilo čijem, 2 ista mjerna uređaja za temperaturu, 1 štoperica
- oba hladnjaka smontirati na kontrolirane izvore temperature jedan do drugoga, da se njihovi tokovi zraka ne ometaju međusobno
- zagrijati oba hladnjaka zajedno, isključiti izvore temperature te uključiti ventilatore na oba hladnjaka
- sve daljnje rezultate dobiti ćete po eventualnoj razlici u vremenu hlađenja između istih, te vremenu koje je kojemu trebalo za spuštanje temperature za, recimo 1 stupanj celzijev, ili koje bi god mjerne jedinice za temperaturu koristili.

Dobro, ne isključiti- izmaknuti vent; ishod će biti u istome smjeru.
:)

Ovo za elise nisam znao http://www.rc-airplane-world.com/coa...licopters.html ak ljude znaima...očito bi trebalo neštelat 2 različita venta(kao što su gore 3 kod motora) naravno netko ko bi znao nekaku računicu bacit!

Dobro, tu još postoje i neki faktori na turbofan motorima, kao difuzor i mogućnost povećanja potiska korištenjem afterburnera (ne bismo to željeli na procesorskom hladnjaku) :D

Haha, točno to. Ali i činjenica na kolko se okretaja vrte te turbine....hahahaha.....da mi je vidjet ležajeve (zvuk) toga u mojoj kanti. U mom krampu od DTI Astre turbina radi na 160 000rpm...pališ komp, stol se slomi:nono:

Stari titanovi ventovi su se vrtili kao da jesu imali ugrađen afterburner. :D

To su ti malo drugačiji sistemi ležajeva, rade na uljni klin koji se stvara oko osovine zbog rotacije, te taj klin ustvari nosi osovinu i smanjuje trenje.

@uber gosu
U borbi ti potreba za jačim motorom i kompliciranijim prijenosom nije mana. Barem je jači motor lako napravit. Nije helikopter toliko skup koliko je njegov razvoj skup, možda ga zato ne rade i ostali, a možda ga i rade, samo mi to ne znamo.
Tko te sprečava da staviš brži vent za pull stranu coolera. Ne moraju bit ista 2, u tome i je fora. A što se tiče prednosti push-pull konfiguracije, to si nam baš ti lijepo pokazao slikom mlaznog motora. Pa nisu oni blesavi pa stavili nekoliko komada čisto iz fore. Očito da ima itekakvih prednosti push-pull konfiguracije.
Ja ne znam i ne mogu sada navodit činjenice kolike su prednosti ili ne, ali valjda inženjeri koji konstruiraju mlazne motore znaju nekog kurtza. Ili stavljaju nekoliko sklopova čisto izbfore :):). Ono: "Gle mi imamo vise dijelova u motoru, hehe, radi isto ko i svi drugi motor, al fora je. Zdravstvujte."
Nikakva uvreda mi nije namjera.
Vidim da mi jedino preostaje stavit jednog na 5 volti, drugog na 12 i probat sve kombinacije. Push-pull, pull i push only. Samo da uhvatim vremena:):)

Bio ti je prije par godina vent za hlađenje pitaj boga čega u kompu koji je bio složen kao turbofan... Preglasno, a efekt - konjski zalet, pileći udarac.

Opet zaboravljaš da turbofan ima difuzor...

I ne znači nužno da brži vent stvara veći protok. Ima nešto i u konstrukciji pera na ventu.

Nerado ovo radim, ali moram reagirati na očigledno nepoznavanje termodinamike, ovo radim čisto iz prosvjetiteljskih razloga :D

Pretpostavljam da misliš na 1-1, dakle Push - Pull sistem? Ako je tako, nije mi jasno zašto tvrdiš tako nešto a ne dokažeš to? Ako ne misliš na to, onda se ispričavam.

Evo, krenut ću redom.
Prvo: u teoriji ti spominješ nekakvo mijenjanje tlaka i brzo stabiliziranje. To je možda u nekim mikroskopskim okvirima i točno ali gledano sa razine jednog ventilatora i hladnjaka za procesor nema prevelikog utjecaja na krajnji rezultat.

Ovdje ću uzeti u obzir da smo napravili neku vrstu tunela oko hladnjaka (znači nema rasipanja struje zraka) i da imamo dva identična ventilatora koji se vrte istom brzinom.
Dakle, ti kažeš da je potreban na izlazu brži ventilator jer inače koči prvi ventilator. To jednostavno nije točno. Tvoja teorija bi bila točna samo onda kad bi se drugi ventilator vrtio toliko sporo da ne bi stvarao gotovo nikakav podtlak, te bi ga prvi ventilator ubrzavao i pri tome trošio na to dodatni rad. SAMO onda bi drugi ventilator kočio prvi.
U stvarnosti, taj drugi ventilator, koji se vrti jednakom brzinom kao i prvi, stvara podtlak i time pomaže prvom tako što povećava protok zraka. Znači, zbog toga se cijeli sustav nedvojbeno bolje hladi nego što bi se hladio samo sa jednim ventilatorom koji bi puhao zrak. Koliko se bolje hladi, može se doznati jedino eksperimentom na duže staze.

No, da ne bi ispalo da si sve krivo rekao, istina je da bi ventilator koji bi stvarao veći podtlak na izlazu (brži ventilator), bio efikasniji od ovoga o kojem ja pričam. Tako bi se povećao protok i sustav bi bio efikasniji.

Ako pak ne izoliramo hladnjak i dopustimo da se zrak raspršuje, opet to nije veliki postotak struje zraka jer je riječ o malim udaljenostima. Nije mi jasno kak si ti to ispitao da zrak ulazi na centimetar, dva od kraja hladnjaka?
Činjenica je da mehanika fluida i termodinamika ne trpe takav pristup, za sve trebaš imati dokaz a ne nešto reći jer se tebi tako čini.
Sve ostalo što sam gore naveo, vrijedi i za taj slučaj.
Slažem se da većina nas ne treba dva ventilatora, no samo se pitamo da li taj sistem sa dva ventilatora skida temperaturu minorno ili je to ipak siginfikantna razlika.



Kolega Wind sigurno nije mislio upaliti ventilator na ulazu a ugasiti onaj na izlazu jer je to nelogično nego je usporedio rad dva ventilatora u seriji sa jednim na ulazu i zaključio da je iskustveno bolja kombinacija 2 ventilatora u seriji.
Nadam se da nećeš osporiti da je u pravu.

EDIT: Ne vidjeh da je Wind već objasnio što je htio reći :-)

..push-pull konfiguracija?!..
sta je to?..:stoopid:


http://www.pohrani.com/f/1D/t6/4jIrq...-many-fans.jpg

:D

"2-2" je kao točka 2 pa onda sljedi tekst 2 venta....lapsus:stoopid:
Terme, fluide i ostalo sam dao davno ;)
Igra sitnu ulogu ali slažem se da je nebitno.
To sam stavio pod "teorija" i od tuda ta "Moja" teorija. Dalke "zabarikadirani" hladnjak.
Opet, u teoriji, kada 1 vent gurne 5 kubičnih centimetara zraka u hladnjak, taj zrak naraste na 6 kubika jer se zagrije, dakle drugi vent (ako je 100% isti a hladnjak zatvoren bočno) na tih 5 kubuka ima minus od 1 kubika. Od tuda ide postavka sa drugim bržim ventom, toliko o teoriji. Inače vruči zrak u ventu koji ekspandira gura drugi (a i prvi) vent jer želi "pobjeć" van, a to rezultira malo većom bukom i većom neučinkovitosti (2 venta ne da nedaju duplo bolji rezultat nego daju u najneidealnijim uvjetima max 20% bolji, dakle u realnim slučajevima sa otvorenim bokovina hladnjaka).
2 vent igra ulogu pri jako dugačkim/širokim hladnjacima, jer se izgubi "struja" prvog venta(trenje). Prvi vent ubrza zrak na recimo 2m/s idućih 40cm, drugi vent nemože ubrzat nešto(na maloj udaljenosti) jer su mu lopatice u "sinkronizaciji" sa samim zrakom (analogija: ubacivanje u brzinu na autu kada je motor sinhron sa getribom).

Opet da ponovim za svaki slučaj, dakle 10 ventova jedan na drugom u seriji (ako zanemarimo te "Mikro" promjene tlaka) redi posao sličan samo 1 ventu (paralelno spoj ima rast kolko vento ima, kao kiler na autu, 2 venta = 200% protoka). Može se reći da prvi vent radi posao a ostalih 9 se vrte u prazno. Uzmimo vet 5. za primjer. Pretlak venta 4 i podtlak venta 6 bi vrtili vent 5 na +-5% brzine vrtnje samog venta 5 kada bi ovaj i bio isključen iz struje.
Mora biti brži u svakom slučaju, ali kada bi ga stavili da je osjetno (3x) brži onda bi on bio "primarni" vent kojega bi ovaj prvi, sporiji vent kočio, naravno bilo bi bolje hlađenje ali i buka:D

Nije velik, ali je dovoljan za 2-3-5-6 stupnjeva razlike, ovisi o širini venta i setupu "tunela" u kučištu, i to kolko vidim po rezultatima ovisi DOSTA (do 10C).
Nisam merio:D ali logično je da na hladnjaku debljine 1 cm ili na "toweru" debljine 12cm nije isti "gubitak" zraka, pogotovo jer ovaj "12cm" ima puo veću bočnu površinu.

Slažem se 100%.
Za ispitat te navode sa 1 ili 2 venta, na webu ima primjera, što se više ide ka laboratorijskim uvjetima to je razlika manja, meni osobno razlika od 3-4C ne opravdava nikako dva venta.
O tome i pričamo. Imam idealan hladnjak za testiranje ovoga ali sad nemam vremena, možda nekad, ko zna:fiju:

@D1virty
Da ne idem previše u OT
Nije za usporedbu jet motor i vent, brzine, tlakovi, namjena.....
PS
Jači motor helića nije sam tak, te turbine troše ENORMNE količine goriva i proizvode ogromne toplinske tragove, stvar je značajno kompliciranija i nema smisla uspoređivat:beer:

@uber gosu
Znam da je značajno kompliciranije i da ostavljaju heat signature ko baklja ivanjska :D, al sve to nije toliko bitno rusima. Ipak oni imaju najveći avion na svijetu, najveću podmornicu, najvećeg ledolomca, bili su prvi u svemiru, imali su prvi satelit u svemiru, imali su svoju svemirsku stanicu u svemiru (to nisam sto posto siguran, al mislim da je bila 100% ruska) i tako dalje. Američki abrams je naspram ostalih tenkova (izuzev britanske, francuske i njemačke) kao PC naspram digitrona, kompliciran u mp3, a još je i jedini sa turbinom. Prednosti i mane nisu uvijek vaga u generalskim mozgovima, a pogotovo ne isplativost.
Ja smatram da je ovdje tema, da li duplo bolje hladi ili ne. Po tom se pitanju svi slažemo da je mit, ali mi raspravljamo u kojoj mjeri je bolje. Ne može bit lošije ako su 2 ista, ali može bit bolje ako su 2 različita. Ne moraju bit 2 ista, piše push-pull, push-pull-2-identical-vents :D
Bitno je samo kolika je razlika. Moj mugen može radit i bez venta jer ima popriličan protok zraka oko i kroz njega. E sad, treba vidjet kolika je razlika kad je bez venta, sa jednim ventom i sa 2 venta.
Bespredmetno je raspravljat o apsolutnoj razlici. 3-4 stupnja je ogromna razlika ako je nešto na 24 stupnja bez drugog venta, a na 20 stupnjeva s drugim ventom. S druge strane, nema nikakvog značaja ako je nešto s jednim ventom na 100 stupnjeva, a sa 2 venta na 96.
Treba razlike prikazat u postotcima. Ja ću probat testirat konfiguracije 0/1/2, pa postam rezultate kad budem gotov. Sad mi to već postaje bitnija tema pa možda uhvatim vremena :D :D :D

Aj' falabogu da se počinjemo slagati u nečemu :D
Čitava ova moja "litanija" je bila pokušaj da da iznesem otprilike takav zaključak;
dakle, nije za očekivati da će temp. pasti za 1-2 stupnja u realnim uvjetima, već znatno više (u prilog tome govore i opažanja ljudi koji su postali svoje rezultate, sa razlikama od 5-10 stupnjeva, što je u realnim uvjetima meni bliže istini).
Samo to i jeste važno, a s obzirom na praktičnu primjenu (RL tj. 24/7, a ne testove od 15-ak minuta) i unutar kućišta.
A nuspojave po pitanju povećanja buke, kompliciranja setupa dodavanjem još jednoga venta, mogućeg kontraefekta ako se brzina vrtnje ventova bitno razlikuje, to ne osporavam, to je sasvim izvjesno...


Bitan je (kao i u ostalim stavrima u životu) samo- balans.
http://img46.imageshack.us/img46/6724/yinyangl.th.gif
:D

E, o ovome bi se dalo raspravljati, tu je riječ o volumenskom (masenom) protoku, pitanje je da li je taj porast volumena toliko drastičan da bi ga usporavao drugi ventilator pa da se tu može govoriti o nedostatku od 1 kubičnog centimetra u sekundi. Prije će biti (meni logičnije) da se taj porast volumena u ovakvim (realno ne baš ekstremno vrućim uvjetima, ipak je tu riječ o nekih 70- 100 Celzija maksimalno) ne očituje tako drastično pa to ne utječe pretjerano na rad drugog ventilatora. Kao što sam već napomenuo, na to bi pitanje znao odgovoriti neki softver za simulaciju takvih situacija, ovdje samo tapkamo u mraku i ustvari, ne znamo što se događa.

Nije mi baš jasno što si mislio s ovime :D. Jedino u što sam siguran, kad staviš drugi ventilator na izlaz, dobit ćeš lokalni podtlak koji će vući zrak van. Ako to usporediš sa jednim ventilatorom koji samo radi predtlak a na drugoj strani je atmosferski tlak, očigledno je poboljšanje jer je veća razlika u tlakovima i samim time MORA bit veći protok zraka u odnosu na jedan vent.

Ovdje pričamo samo o dva :D. A logično da 10 u seriji nema neke logike osim ako svaki idući ne bi stvarao veći podtlak, no onda bismo već imali neki kompresorčić :D.


Opet ti sa mora :D. Ne mora, dovoljan dokaz su ti hladnjaci sa 2 jednaka ventilatora koji bolje hlade u odnosu na jedan ventilator. Daleko od toga da sustav ne bi bio efikasniji kad bi imao brži ventilator na izlazu, ali to jednostavno nije i ne mora biti uvjet za bolje hlađenje u odnosu na 1 ventilator koji upuhuje zrak u hladnjak.


Slažem se :chears:.

ja sam danas uocio jednu bizarnu promjenu na kompu,cistio sam hladnjak proca(Prolimatech MegaShadow) i skinuo stranznji vent na cooleru znaci "pull" vent...

htio sam provjeriti ovaj post kao mit i prvo sto sam uocio kada sam ga maknuo da je vent bucniji kad je na hladnjaku nego kada radi 2cm dalje od njega,odlucio sam ga maknuti posto mi je ionako visak

nakon sto sam isao provjeriti temperature ostao sam zapanjen jer su se temp. u idleu spustile za 2C tj sada je ravno na 30C i u loadu takoder ista vrijednost od 2C

radi se o AC Arctic F12 ventovima,malo mi je cudan ovaj "kontra" efekt i ne planriram ubuduce stavljati "pull" vent u svoje kuciste...

ima li netko slicna iskustva?

Mene samo zanim s čim vi ljudi mjerite (već 3. post danas čitam s ovak niskim temperaturama) temperature kad su vam tako niske, ili su vam kompovi vani na +10, pa je proc koji je clockan na 4.0 u idle-u na 30°??
Il ste svi vi takvi na everestu koji po dobrom starom običaju pokazuje 10° manje:fiju:
NHF, samo čista znatiželja, da znam kakav svemirski cooler da si kupim kad ja sa klimom u sobi i cm 212+ imam cca 40° idle a proc je clockan na smiješnih 3,06:D

Ovo za everest su gluposti koje si od nekog pobrao. Radi se o TJ-maxu koji meni na 3 konfe na kojima sam gledao, sasvim točno pokazuje temperature kao recimo Core/RealTemp. Nekima možda i ne pokazuje dobro, ali k vragu, treba pogledat pod specifikacijama na koliko je postavljen/očitava TJ-max. Ne kužim čemu za svaku komponentu drugi program.

A ovo za sobne temperature ne znam, takvih "problema" nemam.

Ako se vec ne mozete dogovoriti oko protoka, evo vam jedna ideja:

Neka netko uzme 2 identicna venta, slozi cijev od komada kartona i na kraj cijevi montira veliku vrecu za smece. Stoperica u ruke i mjeri vrijeme potrebno da se vreca napuse u jednoj i drugoj kombinaciji. Ako se vreca brze puni to znaci da je protok veci, a samim time valjda i bolje odvodjenje topline sa tijela hladnjaka.
Nije laboratorijski precizno, ali je 5 minuta.

Nabrzinu sam prozujao kroz dretvu pa ako mi je promakla kakva elementarna stvar, lagano zanemarite ovaj revolucionarni grunf pokus. :D

sa core tempom je mjereno...u sobi je 20C danas bilo

Respect za trud distro :)
Načitah se ja bome večeras svega i svačega o svakakvim dinamikama :)
Mene samo jedna stvar zanima, a to je;
-da li je moguće kad si mjerio temparature, da se tvoj hladnjak još nije u potpunosti zagrijao, obzirom da je to ipak u neku ruku vodeno hlađenje, kojem je ipak potreban duži vremenski rok da uhvati ajmo reći "stalnu radnu temparaturu"?

Stvarno bi bilo dobro da još jednom odvrtiš taj test, na isti način na koji si i do sada, ali da lupiš barem 1h testiranja.
Naime ovo pričam iz iskustva, neznam kako je to uopće moguće, ali ne jednom sam vidio kako zračni hladnjaci doživljavaju dodatni porast temparature nakon određenog vremenskog roka, nekada bi to bilo nakon 10-15 minuta, a nekada bi znalo proći i po 30-35, a manifestiralo se u vidu privremene stabilizacije temparature, pa nakon tog roka opet porast od par °C i tek onda bi stala i ostala po par sati u granici +-1°C.

U svakom slučaju, pohvale za trud, ja sam imao u planu prije par mjeseci nabacit jedan mali home made test termalnih pasti na grafičkoj, ali kako mi je riknula grafa, morao sam odustati :)