:) tema je za 5, svaka cast kolegi Alvinu na izdvojenom vremenu da prezentira jedinu ispravnu metodu popravka maticne ploce

Imam jedno pitanje, kada se ide na zamjenu chipa novim koji vjerojatno vec dode sa bezolovnim kuglicama na sebi, skidate li bezolovne i onda lemite sa olovnim?

Kakva su iskustva sa bezolovnim, ja osobno skidam te i stavljam olovne. Mozda nepotrebno ali nekako imam vise povjerenja u tako odradenu plocu

Pozdrav

Olovni su izdrzljiviji i nikad nisam s njima imao problema. Takodjer njih samo koristim i mijenjam kada mi dodju u ruke bezolovni.
Sto se mene tice, nije potrebno mozda ali je definitivno bolje (dugorocno gleadno).

Pozdrav svima, do sada sam se bavio samo reflow postupkom koji u mom slučaju prolazi jako dobro. Uspješno sam odradio nekoliko grafičkih, notebook gpu čipova i čipseta. Krećem pomalo prema reball-u, nemam vremena zbog pravog posla puno se posvetit tome pa sve ide dosta sporo.

Imam svu aparaturu potrebnu za reball - škripac, template, čipove, kuglice ali uvijek me kopkaju temperature. Ima li netko nekakav savjet kakvih bi se temperatura trebalo pridržavati u postupku i u kojem vremenskom periodu za svaku fazu postupka - predgrijavanje, prelemljivanje.

jbg, nemam baš tak dobru lemnu stanicu pa da dobim i dijagrame, krivulje hlađenja i zagrijavanja..

Puno hvala, tema je super i pozdrav Alvine.

alvine, digni temu iz mrtvih... kako bi recimo dijagnosticirao, tj. otkrio srž problema na matičnoj ploči koja je otpisana? kroz matičnu normalno kola struja pri paljenju, zvukove ne ispušta, lampice se ne sjećam da li svijetle ili ne, no mrtva je, nema nikakvih fizičkin ni vizualnih oštećenja elektronike... ili ih se odmah bacio na reballing chipseta?

Malo sam zakrcan u zadnje vrijeme pa ne stignem, imam neke zanimljive slučajeve pa ću evindentirati i postati dok u međuvremenu moderatori malo pročiste temu te prebace postove u za to predviđene teme. Nadao sam se izmjeni iskustava a ne reklamiranju i potražnji za servisom kroz temu.

Bacanje na reball bez predhodne diagnostike je u najmanju ruku suludo.
Analogija bi bila odvesti auto kod mehe jer ne pali a isti po defaultu mijenja klipove, pa ako i dalje ne radi tada eventualno ide tražiti kvar.:D

Kolika bi trebala biti temperatura predgrijača (grijača s donje strane), ili kolika u odnosu na "gornju" tenperaturu (mjerenu na samom rubu chipa i ploče (u čošku) )?

Za par dana stiže grijač za donju stranu, izrada regulacije temp, umjeravanje i testiranje, pa me zanima koja bi trebala biti temp.
Koristim ETC-RW900D.

140-145°

Hm, ne više ?
Nekako sam mislio barem 160-170 ...

Gornja bi trebala biti 220-30 ?

Još da nekako provjerim svoje "UNI-T" instrumente.
Jel ima netko nešto "kalibrirano" i u što je siguran pa da usporedimo uz kavu / pivu ?

ovo ti je stranica kolege Alvina koji je i startao ovu temu, pročitaj malo, ima svega. Profili ovise o fluxu i kuglicama, jesu li olovne ili bezolovne i puno ostalih faktora :)

http://www.itelektronika.com/servis-...h-krugova.html

Donji grijac s njim ciljaj na 170-180 ako koristis zaseban PH i HW, u slucaju da kupujes masinu kakvu ciljaj na 160-165.

To ti prvenstveno ovisi o tipu stroja na kojem se radi.
Idealno je oko 120c radi drugih komponenti na ploči koje nisu otporne na visoke temperature.
Sve preko 150 je rizično, ne znači da će doći do oštećenja ali može.
Najčešći profil koji koristim ploču predgrijava na 110c dok za ektremno "teške" ploče do 120.
Naravno, govorimo o temperaturi mjerenoj na sredini MBO s gornje strane. Temperatura grijača nas ne interesira, ona će biti onolika koliko je potrebno da zadovolji ovo gore.
Za strojeve s dvije temepraturne zone zbog nedostataka morati ćeš kompenzirati s nešto višom temperaturom jer će u protivnom gornji grijač zbog velike temperaturne razlike izazvati "popcorn efekt"

Zamjena podnožja za procesor;
http://www.pohrani.com/t/7/13E/2CnRvBZJ/p1010137.jpg http://www.pohrani.com/t/2Y/5v/2sFt5CIG/p1010144.jpg http://www.pohrani.com/t/3T/qp/Dob93wX/p1010146.jpg
http://www.pohrani.com/t/2g/Y4/1aYtQVWT/p1010147.jpg http://www.pohrani.com/t/3W/TG/4YKSpZKg/p1010139.jpg http://www.pohrani.com/t/2W/3Y/4iZPy0KF/p1010152.jpg

Svaka čast za temu, ekstra je,
inače sam novi na ovom forumu pa sam naletio na ovu temu i odmah se priključio:)
kupio sam BGA lemnu stanicu HR 460 pa nisam još posve naučio kako se radi,u fazi sam kupovine šablona pa svaki savjet oko nabavke šablona, a i podešavanju profila na ovakom uređaju je dobro došao...

Evala Grofe! Ne'š ti to znat' radit' :p

hehe pa zato imam tebe da mi objasnis :)

Ne znam kuda bih ovo strpao, no ima li tko za posuditi stencil ("mali" ili 90x90 ili bilo kakav) za:

216-0810084
216-0810028
215-0757044
215-0757043

sve je isto, tj jedna ja šablona.

Imam ih 80-setak ali nemam taj ;) naravno ...

Dok dođe s ebaja popikal bum ih ručno ... A ne bi bilo prvi puta, pa mi se zato i ne da ...

Vraćam neoštećenog / neskurenog / nespiganog ...
Zahvaljujem prema dogovoru ...

:chears:

da li netko zna gdje u zagrebu mogu nabaviti kondice 6.3V 1800uF, treba mi 20ak komada :)
i po kojoj cijeni naravno

hvala

Elmatis, 1,40kn/kom.

hvala, web stranica mrtva :P

Radi web, samo ne mogu linkati točno na artikl, pa potraži sam :)

Pozdrav meštri, jedno pitanje. Čovjek mi poslao grafu poštom i u slanju se odlomila nožica kondenzatora, 270 mikrofarada, 16V. Zamjenio sam ga sa 330 uF, 16V. Grafa radi sve ok, tako da pretpostavljam da nema veze što je veći kapacitet?

I još jedna pomoć, 40 minuta sam pokušavao maknut tvornički tinol sa Weller 60W lemilicom, ali nije popuštao ni milimetra. Strugao nožem zaštitni sloj sa tinola, opet ništa, stavio novog tinola preko toga - opet ništa. Sad je kondenzator privremeno zalemljen s gornje strane kartice, naslonio sam na stari tinol i stavio novog preko toga. Kak da skinem taj tvornički tinol? Hvala :beer:

Kako sam ucio (daavno),kond pod utjecajem napona pohranjuje naboj. Ako je kapacitet veci,do the math. Nisu bezveze stavili toga sta je bio. Jesi siguran da je to tinol?

Ha gle, neznam. Sav zaštitni sloj oko lemnog mjesta sam zasrao sa lemilicom jer ne želi popustit. Jedva se zaljepio novi tinol preko starog.

Nosim sutra u RTV servis da proba čovjek izvuć tinol sa onim smd grijačem + usisivačem.

Sve zavisi kakav ti je vrh. - pin je zalemljen na ground plane, i to ti ima ogroman termalni kapacitet. Moras se malo potruditi oko toga. Stavi siri vrh, navij malo temperaturu i dodaj malo svjezeg kalaja (olovnog).

Hvala ti, ali nemam cijelu lemnu stanicu, samo lemilicu (vrh je oko 3 mm širok, plosnati) bez mogućnosti regulacije temperature. Držao sam dobrih 3-4 minute u komadu lemilicu na lemnom mjestu, ali ništa. Odnest ću u RTV servis da mi to zamjeni čovjek. Reci samo ako znaš da li šteti to što je veći kapacitet od tvorničkog kondenzatora? :chears:

Možeš staviti taj kondenzator od 330μF. Ne bude smetalo. Tak i tak kondenzator ima ± toleranciju u kapacitetu.

E to me zanimalo, zahvaljujem. :chears:

To sad izgleda ovako dok ne odem u servis da mi to naprave kak spada, dakle kartica radi bez problema. Na slikama se vidi kak sam izgrebao i spalio sav zaštitni sloj oko mjesta za kondenzator.

http://s10.postimg.org/52a6d7wvp/20140729_224420.jpg

http://s10.postimg.org/mzuwh0w1h/20140729_224505.jpg

UPDATE: kondenzator je sad zalemljen kak spada, čovjek se u servisu mobitela isto dobro nazajebavao, trebalo mu je 10ak minuta.

Sad vezano za mbo, otkad je kupljena prije 2 godine - čuje se lagano pištanje iz čipseta. Nije jako ali dovoljno da mi krene ispijati živce kad se fokusiram. Sigurno ne dolazi iz drugih komponenti, ali je moguće da nije iz čipseta nego negdje okolo. Pokušao sam: flešanje biosa, drugo napajanje, bez HDDova, piramidasta spužva na bočnu stranicu, isključio C3 i C6 ali problem i dalje ostaje.

Pozdrav drugovi i drugarice. Novi sam član ovog foruma, počinjem se malo aktivnije baviti elektronikom te bi trebao savjete od vas iskusnijih servisera.
Naime, neznam ni sam zašto, ali izgleda da sam krenuo od kraja prema početku, tipično za nas dalmatince, hehe. Dakle upustio sam se u reballing, nabavio nekakvu opremicu (ništa pretjerano skupo za početak, Aoyue 866) i još popratno sve što ide, pumpicu, šablone, kugle, razne fluxove, držač i sl..., mogu reći da sam uhvatio ruku, uspješno i popravio par ploča, ali sada sam došao do zastoja jer mi nedostaje dobra stručna i praktična potkova.

Kao što je netko i spomenuo, nema smisla na neispravnom laptopu radit reball ukoliko ne znaš u čemu je kvar, izgubiš 2-3 sata, na kraju opet ne radi, neznaš jesi li ti nešto zabrljao ili uopće nije problem u tome i sl... glupo...

Dakle što me zanima?
DIJAGNOZA

Kako, što, gdje? Puno upitnika oko glave? Znam da je to gradivo preopširno i presloženo da bi se razradilo ovdje, na ovom forumu, ali puno bi mi značilo kada bi mi neko dao dobre smjernice za početak. Dosta sam googlao, youtubao, ali nigdje nema ništa konkretno od čega bi mogao početi.
Kako ispitivati? Kako čitati sa sheme? Koji su najčešći problemi? Odakle uopće početi? Sve mi je to nekako previše zbunjujuće kad sam pokušavam nešto shvatiti... Dakako puno lakše bi se bilo zaposlit u nekakav servis, pa čak i na neplaćenu praksu, ali to mi nije opcija budući da imam posao i obitelj koju treba uzdržavat...

Svaka pomoć, smjernice, literatura bi mi dobro došla.
Hvala svima unaprijed! :)

Pa dobro, nisi jedini. Većina ih u biti tako počne jer reball je lakši dio posla, skoro da i nije potrebno imati nekakvo znanje jer to nije ništa drugo nego lemljenje. Ipak čini se da si brzo shvatio ono što sam i ja kada sam igrom slučaja se počeo baviti tim poslom.
Moj savjet bilo kome koji se upušta iole malo ozbiljnije u takve popravke je da prvo napravi diagnostiku a onda se upušta u popravak.
Ponajprije poradi sebe, ne vidim kako bi bilo kome takav popravak ako ga radi s kvalitetnim materijalom i alatom bio isplativ ako ga radi napamet po principu ako proradi dobro ako ne, jbg. Takav pristup košta vremena i novaca a ovaj jbg. bi se mogao često ponavljati.
A drugo je odgovornost prema tuđoj stvari, u ovom slučaju prijenoniku gdje nekakvi radovi na pamet mogu napraviti više štete nego koristi prema stranci odnosno vlasniku prijenosnika.
Na samom početku jasno, biti će više pogrešaka u diagnostici tokom vremena razumljivo manje. Bez grešaka, vjerujem, nikada.

Je opsežno je, al od nekuda moraš krenuti, jel.
Upoznati se s svim elektroničkim komponentama, sklopovima na matičnoj ploči te "čitanju" shema. To je početak, uz pretpostavku da postoji neko predznanje o osnovama elektrotehnike.
Osim problema s čipstestima drugi po učestalosti su problemi vezani uz napajanje i sklopove napajanja na matičnim pločama, laički rečeno.
Gotovo uvijek se tu da naći jedan integrirac koji upravlja s pojedinim regulatorom napona. Datashetovi na netu će ti biti od velike koristi jer obično opisuju način na koji čip radi, koji uvjeti moraju biti zadovoljeni za ispravan rad, opis pinova, maximalne dozvoljene vrijednosti napona i struja i štošta još.
Za sam početak neophodni su pristojan multimetar, lemna stanica, lab. izvor napajanja i po mogućnosti kakav osciloskop.